Imajte na umu da su ovo opće smjernice i da je ključno slijediti upute lokalnih vlasti. Upoznajte se s planovima za hitne slučajeve i rutama evakuacije u vašem području i ostanite informirani putem službenih kanala. Također je važno ostati miran i pružiti podršku drugima tijekom takve stresne situacije.
Tražite zaklon odmah:
Pronađite najbližu, najčvršću zgradu. Ako je moguće, idite pod zemlju ili u podrum. Cilj je udaljiti se i staviti što više mase između vas i vanjskog zračenja.
Ostanite unutar zatvorenog prostora:
Jednom u skloništu, ostanite tamo. Zatvorite sve prozore i vrata kako biste smanjili količinu radioaktivnih čestica koje ulaze u prostor.
Stvorite barijeru:
Ako je moguće, koristite teške i guste materijale (beton, cigle, knjige, zemlju) kako biste stvorili barijeru između vas i vanjskog svijeta. To pomaže dodatno smanjiti izloženost zračenju.
Isključite ventilaciju:
Isključite sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije kako biste spriječili ulazak vanjskog zraka u sklonište. To pomaže minimizirati infiltraciju radioaktivnih čestica.
Budite informirani:
Slušajte radio za hitne slučajeve s baterijskim napajanjem za ažuriranja i upute od vlasti. Slijedite sve smjernice koje daju civilna obrana ili agencije za upravljanje hitnim situacijama.
Pripremite sklonište za preživljavanje:
Imajte pripravni komplet s osnovama poput nepokvarljive hrane, vode, pribora za prvu pomoć, svjetiljke, baterija i svih potrebnih lijekova. Uključite važne dokumente, identifikaciju i kontaktne informacije.
Dezinfekcija:
Ako ste bili vani tijekom ili nakon napada, skinite vanjsku odjeću i istuširajte se ako je moguće kako biste uklonili radioaktivne čestice. Zatvorite kontaminiranu odjeću u plastične vreće i držite je podalje od stambenih područja.
Ostanite hidratizirani i nahranjeni:
Čuvajte zalihe, ali pazite da ostanete hidratizirani i održavate osnovnu razinu prehrane. Voda i nepokvarljiva hrana su ključne.
Ograničite komunikaciju:
Koristite komunikacijske uređaje štedljivo kako biste sačuvali baterijsku energiju. Dijelite informacije s drugima u skloništu kako biste održali osjećaj zajedništva i suradnje.
Planirajte rutu evakuacije:
Ako vam autoriteti daju takvu uputu ili ako vaše sklonište postane nesigurno, imajte unaprijed planiranu rutu evakuacije i slijedite službene smjernice.
Skloništa u Rijeci i Hrvatskoj:
U Hrvatskoj, prema podacima iz 2005. godine, postojalo je ukupno 1975 izgrađenih skloništa s kapacitetom za 356,536 osoba. Većina, njih 1743, bila su skloništa osnovne zaštite, poznata kao atomska skloništa, i bila su dovoljna za 267,320 osoba. Dodatnih 231 sklonište bilo je dopunske zaštite za više od 89 tisuća ljudi, dok je jedno sklonište pojačane zaštite imalo kapacitet od samo 75 mjesta.
U Rijeci se nalazilo 88 atomska skloništa, uglavnom izgrađena tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tridesetak atomskih skloništa bilo je u vlasništvu stambenih zgrada, dok je Rijeka imala i 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili tijekom Drugog svjetskog rata. Grad Rijeka upravljao je ukupno s 113 javnih skloništa, sva su bila funkcionalna i spremna za prihvat ljudi u roku od maksimalno 24 sata. Sva skloništa bila su obilježena, a informacije o njihovim lokacijama bile su dostupne povjerenicima Civilne zaštite po mjesnim odborima. Građani su podatke o skloništima mogli dobiti putem svojih Mjesnih odbora, s obzirom na to da popis skloništa iz sigurnosnih razloga nije smio biti umnožavan.
