Plastično cvijeće, nema glazbe, pjesme i plesa, vrlo malo gostiju za svakog od supružnika: humanitarna kriza tjera mlade ljude na snalaženje. “Tradicionalna vjenčanja koštaju i do 3600 dolara”
U jednom danu vjenčalo se pedeset parova. U isto vrijeme i na istom mjestu, kolektivna ceremonija održana je u ponedjeljak 25. prosinca u Kabulu.
U Afganistanu se sve više koristi takva praksa (službeni podaci govore o rastućoj pojavi) kako bi se smanjili astronomski troškovi tradicionalnih vjenčanja. Zemlja je u ekstremnom siromaštvu nakon povratka talibanskog režima na vlast, zbog čega stanovništvo živi u onome što UN definira kao “najgoru humanitarnu ikada viđenu krizu”.
Vjenčanja u Afganistanu bez glazbe i plesa
Svečanost parova održana je u jednoj od desetaka raskošnih dvorana za vjenčanja u afganistanskoj prijestolnici, iako je sama po sebi bila službena, kao što se već događalo u drugim prilikama. Otkako su islamski fundamentalisti, koji radikalno primjenjuju šerijat, ponovno došli na vlast u kolovozu 2021., te su proslave postale skromni događaji, uz zabranu plesa i glazbe nakon što su vlasti takve aktivnosti ocijenile nepoštivanjem diktata vjere.
Proslava se, dakle, u osnovi sastojala od čitanja stihova Kur’ana naglas, u nekoj vrsti kolektivne intonacije pjevanja u slavu Allaha koja poštuje vrlo kruto tumačenje islama.
Nadalje, službenik Ministarstva za promicanje vrlina i suzbijanje poroka održao je govor za supružnike, gotovo da je ponovio kako režim želi kontrolirati i obiteljsku, privatnu sferu građana.
Cijelo vrijeme prostorom je patroliralo desetak naoružanih policajaca koji su pratili održavanje razmaka između gostiju i gošća. Nekolicini prisutnih novinara tada je bilo zabranjeno razgovarati s mladenkama, koje su se pojavile nešto kasnije, neposredno prije početka, a bile su potpuno prekrivene islamskim velom, čak i preko lica.
Kolektivna ceremonija: “Tradicionalna vjenčanja previše koštaju”
Ispred dvorane City Star, u blizini kabulske zračne luke, stotinjak muškaraca s turbanima obučenih u tradicionalni ‘shalwar kameez’ grupno čavrlja. Iako su pred vjenčanjem, u blizini nema ni jedne žene.
Ukrasili su automobile mladenaca zelenim vrpcama i crvenim plastičnim ružama u obliku srca. Roohullah Rezayi (18), koji će sa svojom novom suprugom otputovati za nekoliko sati, objasnio je prisutnim novinarima AFP-a da si ne može priuštiti vjenčanje samo za njih dvoje.
Prije ovog 25. prosinca 2023., još jedno vjenčanje održano je prošlog lipnja, u kojem je sudjelovalo 70 parova: jedno od najvećih ove vrste koje se nedavno dogodilo u Afganistanu. Međutim, praksa zajedničkih brakova nije nova, već datira još prije početka drugog talibanskog režima.
Zajedničko slavlje zapravo omogućuje supružnicima da drastično smanje troškove za vjersku instituciju koja je ipak temeljna (osobito za žene). “Tradicionalno vjenčanje koštalo bi nas najmanje 200.000-250.000 afgana (2.800-3.600 dolara), a ovako ćemo potrošiti oko 10.000-15.000 afgana”, rekao je dečko.
Mladić, pripadnik šijitske manjine Hazara, dolazi iz pokrajine Ghor i zarađuje samo 350 afgana dnevno radeći povremene poslove. “Pozvali smo 35 ljudi iz naših dviju obitelji, inače bi ih bilo 300 ili 400”, dodao je mladoženja, s lažnim cvijetom u džepu prsluka.
Blokirana donacija za supružnike i inozemno financiranje
Donacije za svaki par iz Zaklade Selab, koja je organizirala događaj, iznosile su 1600 dolara, što je ogromna svota u jednoj od najsiromašnijih nacija na svijetu. Nadalje, par je dobio tortu, set s pastom za zube, šamponom i hidratantnom kremom, kao i prostirku, deku i neke kućanske aparate za početak zajedničkog života.
Mali predah za parove, posebno one mlađe, koji se suočavaju s dramatičnom ekonomskom i socijalnom situacijom koja pogađa ne samo njihove obitelji, već i veliki dio populacije.
Država već desetljećima može računati na inozemna financiranja i pomoć, o kojima bi ovisila i danas da nije prekinuta (zbog nepoštivanja ljudskih prava vlasti) nakon obnove ekstremističkog režima. Prije dolaska talibana, zapadno financiranje podržavalo je više od tri četvrtine javne potrošnje i oko 40% BDP-a.
Međutim, od kolovoza 2021. oni su blokirani, a milijarde dolara afganistanske vlade pohranjene u stranim bankama su zamrznute, s trenutnim katastrofalnim posljedicama. Vlada do sada nije uspjela pronaći rješenja, već nastavlja nametati sve restriktivnije zakone, posebice prema ženama, istinskom gospodarskom motoru države.
Toliko da bi danas, prema nedavnoj procjeni Ujedinjenih naroda, otprilike dvije trećine afganistanskog stanovništva trebalo humanitarnu pomoć. Pomoć koja zasad neće stizati i pribjegavanje kolektivnim brakovima neće biti dovoljno za sanaciju najavljene tragedije.
