Ako je točno da je to uzrok rušenja zgrade u Miamiju, cijeli svijet je u velikom problemu!

Smrtonosno rušenje 12-erokatne zgrade u Miami Beachu u četvrtak je bila svjetska vijest broj 1.

Uzrok nesreće, koja je do sada odnijela 4 života, ali za čak 150 osoba još nije poznato gdje se nalaze (vode se kao “nestali”) još nije definiran, a spasioci nastavljaju potragu za preživjelima i mrtvi pod ruševinama. No u američkim su se medijima već pojavili podsjetnici da su znanstvenici već dugo izrazili zabrinutost zbog sudbine gusto naseljenih područja na obali oceana, koja se nalaze na vapnenačkom tlu, u svjetlu predstojećeg porasta razine mora i globalnog zatopljenja.

Pojas u kojem se nalazi ova zgrada nalazi se točno na takvoj površini i sada svi već naglas govore o ovoj malo spominjanoj posljedici klimatskih promjena.

Tlo ispod zgrade taloži se dok se prašina i kamenje pomiču kao rezultat erozije. Od 1993. do 1999., višekatnica Chaplain Towers potonula je gotovo 2 milimetra godišnje, prema satelitskim podacima dostupnim Sveučilištu Florida, prema radu objavljenom 2020. godine. Istodobno, razina mora je rasla 3 milimetra godišnje.

U ovom radu fokus je na tome kako oceanske vode, koje su porasle gotovo 30 centimetara u posljednjih 100 godina, mogu destabilizirati poroznu zemlju na kojoj se nalaze mnogi obalni gradovi.

– Zemlja se kreće prema dolje. Vrlo je poražavajuće što se događa – rekao je Shimon Vdovinski, autor ove studije.

John Inglender, pisac i stručnjak za podizanje razine mora i oceana, kaže da očekuje da će ovaj incident na Floridi dovesti do pregledavanja razvoja obalnih područja i integriteta zgrada na području Miamija, gdje živi više od 6 milijuna ljudi. Rekao je kako bi dužnosnici trebali “hitno i pažljivo” istražiti utjecaj slijeganja tla i prodora slane vode, koja može nagrizati beton i čelik. Miamiju prijete takozvane “kraljevske plime i oseke”, koje preplavljuju područja grada slanom vodom i postaju sve gore s porastom razine oceana.

– Pitanja se moraju postavljati. Važno je prepoznati da ovo nije samo problem u Miamiju. Ali zasigurno gustoća obalnog razvoja u Miamiju čini ovaj grad primjerom – rekao je Inglender.

Izvještaj Washingtonskog think tanka “Resursi za budućnost” iz 2020. godine zaključuje da je Miami jedan od gradova s ​​najvećim rizikom od štete koja će nastati uslijed poplava i oluja.

Vrijeme ove katastrofe naglasilo je opasnost od galopirajuće krize povezane s globalnim zatopljenjem. Administracija Bidena postigla je dogovor s republikancima o potencijalnom ublažavanju infrastrukturnog paketa, za koji su stručnjaci već rekli da je nedovoljan za drastično smanjenje emisija štetnih plinova, a u to je vrijeme povijesno najjači toplinski val pogodio ovaj tjedan razne dijelove Sjedinjenih Država. Borba protiv klimatskih promjena već se dugo temelji na smanjenju onečišćenja iz termoelektrana i automobila, ali sada su na dnevnom redu i zgrade koje izravno proizvode 13 posto štetnih emisija plinova (grijanje i kuhanje su uzroci).

Većina tih napora temelji se na zabrani korištenja prirodnog plina u novogradnji i na obvezi investitora da integriraju punjače za električne automobile i indukcijske peći. No, skup problem rekonstrukcije starih zgrada velik je problem i one postaju sve neizvjesnije kako se klimatske promjene intenziviraju.

Tehnologija koju je Vdovinski predložio u svojoj studiji mogla bi se koristiti za reviziju cjelokupne infrastrukture Miamija. Sateliti bi mogli mjeriti promjene u razini zemlje, a europski bi to mogli učiniti besplatno, pa bi cijeli postupak mogao biti jeftin.

Iako uzrok pada zgrade još nije potvrđen, Kenneth Director, odvjetnik koji zastupa udrugu koja upravlja zgradom, rekao je za New York Times da je ispred zgrade izvršen veliki popravak kako bi se popravio zarđali čelik i oštećeni beton. Rekao je da je inženjer otkrio ove probleme tijekom nedavnog pregleda, ali nije bilo naznaka da bi se zgrada mogla srušiti.

Harold Venles, profesor geografije i stručnjak za podizanje razine mora, kaže da je jedan od mogućih uzroka prodor morske vode, dodajući da je razina mora porasla za oko 15 centimetara u posljednjih 40 godina, otkako je ova zgrada izgrađena.