Nakon rastućih napetosti između Armenije i Azerbajdžana, armenski premijer Nikol Pašinjan potvrdio je spremnost Armenije da preda Azerbajdžanu kontrolu nad četiri granična sela koja su nekada naseljavali Azerbajdžanci. Pašinjan ističe da je cilj očuvati mir te da je odlučeno precizno odrediti granice kako bi se izbjegao novi sukob.
Zatraženo povlačenje Azerbajdžana, Armenija spremna na ustupak
Pašinjan je izjavio da su njegovi pregovarači zatražili povlačenje Azerbajdžana s oko 83 četvorna kilometra teritorija unutar Armenije, koje su azerbajdžanske trupe okupirale nakon rata 2020. Međutim, budući da Azerbajdžan odbija povući se, Armenija je spremna predati sela bez ikakve naknade.
Trenutno stanje i zahtjevi
Armenija se suočava s zahtjevima Azerbajdžana za predaju četiri sela duž granice između armenske regije Tavush i azerbajdžanskog okruga Gazakh. Pašinjan je otvoren za predaju sela koja su nekad pripadala Azerbajdžanskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici, ali ističe da neće pristati na predaju bilo kojeg teritorija unutar bivše Armenske Sovjetske Socijalističke Republike.
Povijesni kontekst i granični problemi
Problemi oko granica između Armenije i Azerbajdžana datiraju još od razdoblja Sovjetskog Saveza. Nakon završetka Drugog rata za Nagorno-Karabah 2020. godine, fizičko razgraničenje granica započelo je u određenim područjima. Međutim, Azerbajdžan je počeo promovirati ekspanzionističke zahtjeve prema armenskom teritoriju, što je dodatno pogoršalo situaciju.
Međunarodna reakcija i pozivi na mir
Europski dužnosnici izrazili su podršku za nepovredivost granica Armenije i pozvali na suzdržanost i mirno rješavanje sporova. Međutim, zabrinutost raste jer se strahuje da bi Azerbajdžan mogao pokrenuti novi vojni napad, što bi dodatno eskaliralo situaciju.
