O problemima obiteljskih liječnika i njihovoj dostupnosti pacijentama u Studiju 4 govorili su Vjekoslava Amerl Šakić, dr. med. i Leonardo Bressan, dr. med. iz Koordinacija hrvatske obiteljske medicine.
– Ne mislim da smo nedostupni, nego smo previše dostupni, ne stignemo spustiti telefon koliko je on zažaren. U našoj smo ordinaciji otvorili sve komunikacije. Ne znam kako se može reći da smo nedostupni kada dnevno imamo od 150 do 250 kontakata, kazala dr. Amerl Šakić. Dodala je da dnevno ne stignu odgovoriti na 20-ak poziva, ali to riješe do kraja radnog vremena.
– Činjenica je da su ljudi izgubili strpljenje i zovu više puta zbog različitih stvari. Zatrpani smo mailovima, a komunikacija je višekratna, kazala je.
Doktor Bressan složio se s kolegicom, a o 300-tinjak pritužbi na elektroničku adresu HZZO-a kaže da je stvar statističke pogreške i da je to “cinkaroška” adresa.
– Cijelo vrijeme balansiramo na rubu stručne pogreške što nije dobro ni za pacijenta ni za nas. Ima nas premalo i predostupni smo, kaže dr. Bressan.
Kaže da nisu osjetili manjak pacijenata s obzirom na to da je prema posljednjem popisu stanovništva manje stanovnika. Naglašava da većinom rade na administrativnim zahtjevima pacijenata kojima su pacijenti opterećeni i za to optužuje nerad svih sustava u državi.
Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a rekao je da su dosad primili oko 3000 mailova pritužbi pacijenata i naglašava da je jako važno da se navede ime i prezime osiguranika i doktora.
– Naša je ideja pomoći doktoru koji je nedostupan u tom trenutku i žao mi je što se kolege ljute na nas jer misle da je to represivna mjera. Samo želimo pomoći i biti spona. Od 3000 mailova valjanih je bilo 1000, a samo u 30 slučajeva smo morali izići na teren, i radilo se o grubom kršenju propisa, naglašava Korkut.
– Izrečeno je 11 mjera. Prvo se izriče opomena, potom opomena s novčanom kaznom i najgora mjera je opomena pred raskih ugovora s HZZO-om, radi se o teškim recidivistima i imamo jednu takvu opomenu, rekao je Korkut.
Reakcije na Korkutove izjave
Dr. Amrl Šakić kaže da joj je žao što Korkut nije zahvalio onim liječnicima koji su ostvarili više od 10 milijuna kontakata u toj godini u kojoj je bilo 3000 pritužbi.
– Urlamo već više od 10 godina da administraciju, koja nam je nametnuta, trebaju raditi administratori. Postale smo “šalteruše” i HZZO-u i bolničkim doktorima što je katastrofa. Trebamo liječiti ljude, a ne rješavati administrativne probleme, kazala je. Dodaje da nemaju ništa protiv toga da pomognu, ali da neke poslove ne mogu preuzeti. Navela je kao primjer i novi zakon o vozačima.
Dr. Bressan kaže da bi volio vidjeti sadržaj mailova o pritužbama.
– Građani mi se žale da su im kontrolori HZZO-a nedostupni, kao i epidemiolozi i bolničke službe. Mislim da smo tu promašili cilj, kazao je dr. Bressan.
Kaže da bi to shvatio kao pomoć HZZO-a kad bi kompletan administrativni posao, sukladno zakonu, ponovno preuzeo HZZO.
– Volio bih i kada bi HZZO natjerao bolnički sustav na pridržavanje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na pridržavanja ugovora sa HZZO-om. Nema kontrola u bolnicama koje krše preko 90% propisa, tvrdi Bressan.
Bressan: Riba smrdi od glave
Naveo je da je u Primorsko-goranskoj županiji ipak bolje stanje nego u ostatku Hrvatske jer obiteljski liječnici zadnje vrijeme održavaju konzultacije s ostalim zdravstvenim službama.
– Ipak, riba smrdi od glave, jer ako imate HZZO i Ministartvo koje svima dopušta da krše zakonske propise bez posljedica, a fokusira se samo na discipliniranje primarne zdravstvene zaštite – to nije dobro, kaže dr. Bressan.
Je li vrijeme za popuštanje mjera protiv koronavirusa?
Oboje doktora naglasilo je da je vrijeme gripe i još nisu za ukidanje maski. Za COVID potvrde smatraju da su postale “smijurija”.
– Epidemiloška struka bi trebala izlaziti s novim podacima, a ne isisavati iz malog prsta zaključke koje će donositi na presicama, kaže dr- Amrl Šakić.
– Slijedi nam porast slučajeva malignoma i komplikacija zbog kroničnih nezaraznih bolesti koje nisu adekvatno tretirane jer nismo imali kada tretirati ih i nisu nam dali. Tu neće biti neopravdanih bolovanja, ona će biti vrlo opravdana, rekao je dr. Bressan.
Pozvao je HZZO i Ministarstvo “da se spuste na periferiju”, posjete Rijeku kako bi im pokazali kako rješavati probleme. Zaključuje da su očito u Zagrebu ekipe na superegu.
Dr. Amrl Šakić rekla je da je liječnika obiteljske sve manje i manje i da su stari. Kaže da trenutno nedostaje 200 liječnika, od onih koji rade 200 ih radi nakon 65. godine života. Nas 700 neće biti za tri ili četiri godine. Na specijalizaciji je oko 150 ljudi, što nije dovoljno i to je katastrofa, kaže dr. Amrl Šakić.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje!
