“Od rujna prestajem pušiti, počinjem se baviti sportom i zdravo se hraniti”. To je lajtmotiv odmah nakon godišnjih odmora. Savjeti kako dobre namjere nakon ljeta ne bi ostale samo dobre namjere već budu konkretizirane na putu zdravog života.
Je li moguće prestati pušiti? Kako?
Svako vrijeme je korisno za prestanak pušenja. No, to nije jednostavna stvar zbog ovisnosti koju izaziva nikotin. Prestanak pušenja može dovesti do simptoma odvikavanja kao što su nesanica, razdražljivost, tjeskoba, glavobolja i poteškoće s koncentracijom.
Kontaktiranje centra protiv pušenja može biti od velike pomoći. Struktura može procijeniti osobne karakteristike svakog pušača (dob, broj popušenih cigareta, godine pušenja, motivacijska razina i vrsta ovisnosti). Namjera je strukturirati personaliziranu i specifičnu intervenciju temeljenu na kompetentnoj pomoći sposobnoj razjasniti nedoumice i nesigurnosti, preporučiti farmakološku terapiju i pružiti psihološku podršku za suočavanje s najsloženijim trenucima.
Postoji li formula za učenje važnosti tjelesne aktivnosti?
Bilo bi dovoljno razmisliti o neposrednim blagotvornim učincima kojedonosi kretanje. Važno je da se ono provodi učinkovito, dosljedno, ali umjereno. Kako kvantificirati pravu mjeru sporta? Vrlo koristan i lako pamtljiv način je napraviti 10 000 koraka dnevno što odgovara 5 km.
Dovoljan je pedometar i brzo hodanje. Ne morate nužno izaći u trenirci i prijeći 5 kilometara u jednom potezu. Trebali bismo promijeniti način života tako što ćemo pokušati što više hodati do posla, uzeti novine i obaviti sve one dnevne aktivnosti koje iz lijenosti često obavljamo koristeći se javnim prijevozom. Ukratko: nema isprika za nekretanje jer je to tjelesna aktivnost koja je svima dostupna. Ono što vjerojatno nedostaje je točna informacija o važnosti vježbanja.
Što jesti za vraćanje u formu?
Više nego o vraćanju u formu, trebali bismo razmišljati o održavanju forme uravnoteženom prehranom tijekom cijele godine. Naučiti birati što i kako jesti trebala bi postati navika koju treba usvajati svaki dan. Dijeta ne znači nužno “žrtvu”, već poštivanje jednostavnih pravila. Redovito jesti tri glavna obroka (doručak, ručak i večera). Ako između obroka imate međuobroke oni moraju biti kalkulirani za ostatak dana. Izbjegavajte gazirana pića i energetska pića, izbjegavajte gotovu i/ili pohanu hranu kao i slane ili slatke grickalice. Konzumirajte povrće u svakom obroku, ograničite sireve i suhomesnate proizvode, jedite raznoliko i ne isključujte skupine namirnica poput ugljikohidrata osim ako je to klinički opravdano. Izbjegavajte višak alkohola.
Povremena iznimka od pravila ne dovodi do gubitka figure, dok male pogreške koje se ponavljaju svaki dan mogu dovesti do debljanja ili otežati gubitak. Postoji li potreba za određenom dijetom, izbjegavajte to raditi sami, već se obratite stručnjaku.
Koje je preglede korisno provesti?
Po povratku s godišnjeg odmora moglo bi biti korisno provjeriti kolesterol i trigliceride. Hipertoničarima je potrebno jednostavno mjerenje krvnog tlaka. Inače, za putnike iz tropskih područja vrlo je važno ne podcijeniti pojavu simptoma poput vrućice, astenije ili dizenterije koji bi mogli signalizirati infekciju uzročnicima (kao što su bakterije, virusi ili paraziti) koji nisu prisutni u našim zemljopisnim područjima.
No najčešći sindrom je postblagdanska tjeskoba i depresija. Nakon duge pauze od rada, sudar sa svakodnevnom stvarnošću dovodi naš živčani sustav u krizu. Osoba se žali na opće simptome kao što su umor, promjene raspoloženja, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, nesanicu. Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkog prikupljanja i fizikalnog pregleda.
Međutim, liječnik može zahtijevati dodatna ispitivanja kako bi isključio organski uzrok simptoma na koje se pacijent žali. Kako bi se pokušalo izboriti s ovom situacijom, tijelo se mora dovesti u položaj da se navikne na normalan način života izbjegavanjem prekomjerne prehrane i pokušajem da se vrati normalnom ritmu spavanja. Ovi simptomi posebno utječu na ljude koji su kao odredište putovanja odabrali zemlje s udaljenim geografskim širinama. Stoga nam neki jednostavni prijedlozi mogu pomoći da se nosimo s post-blagdanskim sindromom, kao što je izbjegavanje povratka na zadnji dan godišnjeg odmora i pokušaj zadržavanja nekih aktivnosti koje se prakticiraju na godišnjem odmoru, poput sporta ili čitanja.
