Prema nedavnom istraživanju, u Europskoj uniji žene čitaju knjige značajno više od muškaraca, piše index.hr. Dok 60,5% žena izvještava da je pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih 12 mjeseci, samo 44,5% muškaraca ima isti podatak. Istraživanje je uključivalo sve vrste knjiga osim udžbenika i radnih priručnika, a obuhvatilo je i e-knjige te audioknjige.
Prosječno, 53% ljudi u EU pročita barem jednu knjigu godišnje, dok je u Hrvatskoj taj postotak znatno manji i iznosi samo 42%. Na vrhu liste nalazi se Švicarska s impresivnih 81%. Ova statistika ukazuje na značajnu razliku u čitalačkim navikama među zemljama EU-a i potiče pitanja o uzrocima i mogućim rješenjima za Hrvatsku.
Razlozi za nisku stopu čitanja u Hrvatskoj
Istraživanja ukazuju na kontinuirani silazni trend u čitanju u Hrvatskoj. Nenad Bartolčić, glavni urednik portala Moderna vremena, ističe da je udio ljudi koji čita barem jednu knjigu pao sa 50% prije nekoliko godina na samo 38% ove godine. Bartolčić objašnjava da kratke forme i brzi mediji, poput internetskih sadržaja, zamjenjuju tradicionalno čitanje knjiga. Pažnja čitatelja je znatno skraćena zbog bombardiranja informacijama.
Daljnja analiza pokazuje da se u Hrvatskoj nedovoljno provode istraživanja i nedostaju konkretne mjere za poticanje čitanja. Iako je Nacionalna strategija za poticanje čitanja donijeta još 2021. godine, njezino provođenje je sporo, a rezultati nisu zadovoljavajući. Bartolčić ističe kako bi Hrvatska mogla učiti od zemalja poput Italije, Španjolske, Njemačke i Francuske, koje su uvele kulturne vaučere za mlade kako bi ih potaknule na kupnju knjiga i drugih kulturnih sadržaja.
Problemi s knjižničnom opremom i školskim resursima
Jedan od problema u Hrvatskoj je i nedostatak sredstava za nabavu knjižne građe u školama. Školske knjižnice često dobivaju vrlo niska sredstva, što otežava nabavu novih knjiga i modernizaciju knjižničnog fonda. Ovaj problem dodatno pogoršava situaciju i doprinosi niskim stopama čitanja među mladima.
Čitanje kao elitna aktivnost
Profesor Tomislav Reškovac s Klasične gimnazije u Zagrebu ističe da čitanje knjiga postaje sve više elitna aktivnost. Prema njegovim riječima, dok je prije čitanje bilo široko rasprostranjeno i dostupno svim socijalnim slojevima, sada se sve više gleda kao na privilegija nekolicine. Ova promjena može biti rezultat promjena u obrazovnom sustavu i kulturnim normama. To dovodi do manje dostupnosti i interesa za čitanje među širim slojevima društva.
Pozitivni pomaci i buduće strategije
Anita Peti Stantić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu napominje da je trend nižeg čitanja među odraslima u Hrvatskoj već vidljiv dugi niz godina. Mladi još uvijek pokazuju veći interes za čitanje. Ona naglašava važnost odnosa prema knjizi i kulturi u zajednici te ukazuje na zemlje u kojima se provode učinkoviti programi poticanja čitanja, što dovodi do viših stopa čitanja.
Da bi se poboljšala situacija, potrebno je dodatno ulaganje u obrazovni sustav, knjižnice i društvene programe koji promoviraju čitanje i kulturnu aktivnost među svim dobnim skupinama.
