Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je najnovije podatke o prirodnom kretanju stanovništva Hrvatske za 2023. godinu. Rezultati pokazuju značajan pad broja živorođene djece i negativan prirodni prirast, što posebno pogađa Primorsko-goransku županiju.
Pad broja živorođene djece
U 2023. godini broj živorođene djece smanjen je za 5,1% u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja 1713 manje novorođenčadi nego u 2022. Ukupan broj rođenih bio je 32.325, od čega je 32.170 živorođeno, a 155 mrtvorođeno. Od živorođenih, 50,8% su bila muška djeca (16.355), dok su ženska djeca činila 49,2% (15.815).
Negativan prirodni prirast: Rijeka i PGŽ prve po negativnom prirodnom prirastu stanovništva
Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj za 2023. iznosila je -5,0%, odnosno -19.105 osoba. Vitalni indeks, koji predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih, iznosio je 62,7. Sve županije zabilježile su negativan prirodni prirast, s najizraženijim padom u Primorsko-goranskoj županiji (-2092) i vitalnim indeksom od 45,1.
Od ukupno 556 gradova i općina, pozitivni prirodni prirast zabilježena su u 43, dok je negativan prirodni prirast zabilježen u 508 gradova i općina, uključujući Grad Zagreb. Četiri općine imale su nulti prirodni prirast.
Natalitet i mortalitet
Stopa nataliteta (broj živorođenih na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3%. Istovremeno, broj umrlih osoba smanjen je za 10% u odnosu na 2022. godinu, ukupno 5704 osobe manje. Ukupan broj umrlih bio je 51.275, s jednakim brojem muških i ženskih osoba (50% svakih). Stopa mortaliteta (broj umrlih na 1000 stanovnika) iznosila je 13,3%.
Umrla dojenčad
Prošle godine umrlo je 127 dojenčadi, što predstavlja 0,25% od ukupnog broja umrlih. Od tog broja, 46,5% (59 dojenčadi) umrlo je u prvim danima života. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) u 2023. godini iznosila je 3,9, dok je u prethodnoj godini bila 4,1. Najmanja stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Varaždinskoj županiji (0,8), dok je najveća bila u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (9,1).
Brakovi i razvodi
U 2023. sklopljeno je 17.306 brakova, što daje stopu sklopljenih brakova (broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika) od 4,5. Broj pravomoćno razvedenih brakova iznosio je 4407, sa stopom razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na 1000 stanovnika) od 1,1.
Ovi podaci jasno pokazuju izazove s kojima se Hrvatska suočava u pogledu demografskih kretanja i prirodnog prirasta stanovništva. (telegram)
