Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:
“Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača) biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).
Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.
Bit će puno oborina
Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.
Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.
Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica”, objavio je DHMZ.
Severe Weather: Evo u kojem mjesecu bi moglo biti najviše snijega u Hrvatskoj
Portal SevereWeather.eu objavio je dugoročnu prognozu snježnih padalina za ovu zimu. Dio prognoze posebno se bavi Europom.
Najrealniji je scenarij onaj u kojem će biti manje snježnih oborina nego inače. Ipak, to neće vrijediti za više predjele, u kojima bi moglo biti i više snijega, posebno u srednjoj i sjevernoj Europi. Kontrasti su uočljivi iz mjeseca u mjesec, ponajviše zbog utjecaja El Niña. Portal analizira predviđanja oborina prema dva modela dugoročne prognoze vremena ECMWF i UKMO.
Prvi model
SevereWeather analizu je započeo s ECMWF-om budući da je to najčešće korišten i visoko cijenjen sustav sezonskog predviđanja.
Navode kako sezonska prosječna slika općenito pokazuje vrlo slabu prognozu snježnih oborina. Predviđa se da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim za Alpe i više dijelove sjeverne Europe.
U usporedbi s prognozom iz prošlog mjeseca, posljednja prognoza pokazuje puno više ukupnih snježnih oborina nad kontinentom, osobito nad dijelovima srednje Europe, sjeverozapada i sjevera. No razlog za to je, napominju, vrlo niska količina snijega u prethodnoj prognozi.
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje veći dio kontinenta s jakim negativnim količinama snježnih padalina, osim krajnjeg sjevera. To je zbog zapadnijeg strujanja koje ide prema jugozapadnom u većem dijelu Europe. Oborina će biti, ali bit će toplije pa bi snijeg trebao u većoj mjeri izostati.
U siječanjskoj prognozi obrazac se poboljšava i pokazuje da će u više područja u srednjoj Europi biti većih količina snijega, piše SevereWeather. No više snijega od uobičajenog ne bi trebalo biti u Hrvatskoj.
U veljači nema većeg poboljšanja u odnosu na prethodni mjesec u široj slici Europe, ali postoje neka područja u srednjoj Europi s više snježnih oborina nego što je uobičajeno, kao i na sjeverozapadu. Među tim područjima u srednjoj Europi je i Hrvatska, kako se može vidjeti na karti. U sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, previđa se, bit će više snijega nego što je uobičajeno, a ostatak Hrvatske bit će uglavnom u prosjeku.
Što se tiče ožujka, poznato je da ovaj mjesec još uvijek može biti hladan i da obično osigurava snježne padaline. Prognoza ECMWF-a pokazuje više snježnih padalina na višim nadmorskim visinama. Hrvatska će, prema karti koju je objavio SevereWeather, u ovom mjesecu ponovno biti u prosjeku ili malo ispod njega.
Što pokazuje drugi model, ima razlika za Hrvatsku
Prema modelu Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), sezonski prosjek za Europu bit će s manje oborina nego inače. Slično kao i prema ECMWF-u, i taj model predviđa manje oborina u prosincu s vidljivim porastom u siječnju. Jedina veća razlika je u tome što oni predviđaju da će u veljači u velikim dijelovima srednje i južne Europe pasti više snijega nego što je uobičajeno.
No zanimljivo je da taj model za sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku u veljači pokazuje ispodprosječne količine snježnih padalina, dok je ostatak Hrvatske, kao i po ECMWF modelu, uglavnom u prosjeku.
I jedan i drugi sustav za Hrvatsku pokazuju ispodprosječne padaline u prosincu i siječnju. Prema UKMO modelu, praktički bi cijela zima u Hrvatskoj trebala proći s ispodprosječnim i prosječnim snježnim padalinama.(Index.hr)
