Pazi na tih pet. To su namirnice koje treba izbjegavati kako bi – prema biologu Davidu Sinclairu, poznatom istraživaču s Harvarda – smanjili biološku dob “za 30 godina”. To su namirnice ili kategorije namirnica koje su često na našim stolovima. Ako ih uspijemo eliminirati tako što ćemo ih zamijeniti mnogo zdravijima – to je Sinclairova misao ukratko – uz druge izbore koji se tiču našeg načina života, rezultati neće dugo čekati. Pa saznajmo koje su namirnice štetne.
Glavni krivac je šećer
To je zapravo dodatna potvrda. Za istraživača s Harvarda šećer je veliki neprijatelj. Riječ je o jednostavnom šećeru koji zajedno s fruktozom potiče starenje i povećava rizik od kroničnih bolesti. Šećer doprinosi glikaciji proteina, ugrožavajući staničnu funkciju.
Alternative? Usredotočite se na prirodnu i neprerađenu hranu; birajte umjerene prirodne zaslađivače i izbjegavajte zaslađena pića, uključujući industrijske voćne sokove.
Neprijatelji srca
Rafinirani ugljikohidrati, sveprisutni u našim prehrambenim navikama, nisu izuzeti od krivnje. Razmislimo o bijelom kruhu, keksima ili krekerima. Šteta koju uzrokuju našem zdravlju slična je onoj kod šećera. Brzo povećavaju razinu glukoze u krvi i rezultiraju skokovima inzulina, što također pridonosi bržem starenju. Prehrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Manje mesa i mliječnih proizvoda
Sinclair potvrđuje broj studija o učincima mesa i mliječnih proizvoda. Poziv je da preferirate hranu biljnog podrijetla, s obzirom na to da proteini biljnog podrijetla stimuliraju gene poput sirtuina koji potiču dugovječnost. Kao alternativa, ili što treba povećati, neka budu mahunarke, sjemenke, orašasti plodovi, tofu, tempeh i kvinoja. O crvenom mesu Sinclair navodi mnoge studije, uključujući i onu objavljenu u International Journal of Epidemiology koja otkriva da je veća konzumacija crvenog mesa povezana s povećanim rizikom od smrtnosti od svih uzroka, uključujući kardiovaskularne bolesti i rak. Što je s mliječnim proizvodima? Visoka potrošnja mliječnih proizvoda može biti povezana s povećanim rizikom od određenih vrsta raka. Hipoteza se temelji na prisutnosti hormona i faktora rasta u tim namirnicama.
Budite oprezni s alkoholom
Pretjerana konzumacija alkohola je štetna. Sinclair preporučuje umjerenost u konzumiranju alkohola; još bolje, radije birajte bezalkoholna pića ili druge puno zdravije alternative kao što su biljni čajevi i voda s voćnim okusom.
Ultra-prerađena hrana
Prehrambena industrija koristi sastojke nastale kemijskim pretvorbama, uz dodatak aditiva, konzervansa i umjetnih aroma. Mnoga istraživanja slažu se oko činjenice da su štetni za zdravlje i ubrzavaju starenje. Sinclair nas poziva da čitamo etikete proizvoda koje kupujemo: ‘ne’ proizvodima s dugim popisima nepoznatih sastojaka, ‘da’ onima koji su prirodniji i minimalno obrađeni, svježi, po mogućnosti domaći.
Pokret za održavanje na životu
Dulji život nije rezultat samo dobrih izbora za stolom, već i redovite tjelovježbe. Koja je mjera? Sinclair preporučuje tri puta tjedno, s ciljem da svaku sesiju ograničite na najmanje 10 minuta. Blagotvoran stres za tijelo koji se pretvara u visoke pozitivne učinke na dugovječnost. Konkretno, stope bolesti se smanjuju za više od 30%.
Mišljenje stručnjaka: možete li bez slatkog?
“Posebno se slažem s naglaskom koji se stavlja na štetnost konzumacije šećera, barem na trenutnim razinama, koje su deset puta veće od onih s početka prošlog stoljeća”, objašnjava dr. Pigozzi za FattoQuotidiano.it. S obzirom na to da ‘život bez šećera’ nije cilj asketa, već je svima nadohvat ruke, dobro je zapamtiti da je konzumacija šećera (uglavnom skrivena) izravna ovisnost o količini industrijski prerađene hrane koja stiže u naš tanjur. Ne samo klasičnih grickalica, već i konzerviranih mahunarki i gotovih juha, industrijskih umaka i začina itd. Obratite stoga pozornost na žličice šećera u šalici kave (bolje jedna ili pola nego dvije…)”, nastavlja stručnjak, “ali naučite cijeniti i mnoga pića ili hranu poput kave, čaja, biljnih čajevi, mlijeka, jogurta sa zaslađivačima. Zdrava zamjena za jogurte, muesle i kekse te domaće kolače su svježe ili sušeno voće (grožđice, datulje, marelice i suhe smokve itd.) koji uklopljeno u tijesto zaslađuju na zdrav i vrlo ugodan način. Zdravlje je znati kuhati s prosuđivanjem i znanjem.“
