Djeca koja prije progovore jednostavno su ona koja čuju više riječi od odraslih
Prve riječi stižu oko prve godine života. Zatim se vokabular širi, pojavljuju se sve duže rečenice, mali monolozi, a između druge i treće godine života većina djece počinje govoriti. No, koliko je vremena potrebno da se stigne do cilja, vrlo je subjektivno: nekima treba vrlo malo, drugima cijelu vječnost, ostavljajući roditelje da se mjesecima muče s idejom da nešto ne ide kako bi trebalo. Jasno je da razvoj jezika ovisi o mnogim čimbenicima, neki su genetski, a drugi imaju veze s okruženjem. Ali prema studiji objavljenoj posljednjih tjedana u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, postoji uglavnom jedna varijabla koja nam omogućuje da predvidimo koliko brzo će dijete početi govoriti: koliko često čuje odrasle oko sebe kako govore.
Istraživanje
Istraživanje je rezultat rada Elike Bergelson, profesorice psihologije s Harvarda specijalizirane za proučavanje razvoja jezika tijekom rasta. A stvoreno je kako bi razbio neke od mitova koji kruže među stručnjacima za ovu temu, posebice da spol, socioekonomski status obitelji ili izloženost višejezičnom okruženju utječu na brzinu kojom djeca počinju govoriti.
Kako bi temeljito istražila problem, američka psihologinja okrenula se potencijalu umjetne inteligencije, što joj je omogućilo da prouči prve korake u svijetu jezika više od tisuću djece koja žive u 12 različitih nacija, i izložena su više od 43 različita jezika.
Zahvaljujući prijenosnim uređajima za snimanje, istraživači su mogli pratiti napredak djece u stvarnom vremenu, a istovremeno i njihovo jezično okruženje, akumulirajući preko 40 tisuća sati audio zapisa na kraju istraživanja. Previše za ručno analiziranje, ali ništa posebno izazovno za umjetnu inteligenciju. Nakon što su algoritmu dali snimke, informacije o djeci i njihovim obiteljima, istraživači su zatim mogli testirati nekoliko hipoteza o čimbenicima koji utječu na brzinu poboljšanja jezičnih vještina u prvim godinama života.
Tri hipoteze
Za tri hipoteze koje smo prethodno spomenuli (spol, socioekonomski uvjeti i višejezičnost) nije se pokazala značajna povezanost s brojem riječi koje djeca svakodnevno znaju i govore. Međutim, dob djece pokazala se ključnim elementom, s prosječno više od 66 riječi po satu za svaku godinu života. Kao i količina riječi koje odrasli izgovore u njihovoj prisutnosti: na svakih 100 riječi koje djeca čuju svakog sata, proizvedu ih u prosjeku 27 više. A za svaku godinu djetetova života taj se učinak povećava u prosjeku za 16 više izgovorenih riječi svakog sata.
“Posljednjih godina u znanstvenoj literaturi bilo je mnogo rasprava o utjecaju koji socioekonomski status obitelji može imati na lingvistički input i output”, objašnjava Bergelson. “Promatrali smo ovo pitanje iz mnogo, mnogo kutova i u desecima tisuća sati snimaka koje smo proučavali nismo pronašli dokaze da majke s višim stupnjem obrazovanja imaju djecu koja više govore.” Kako biste povećali šanse da dijete što prije progovori, preostaje nam samo posvetiti mu se čitanjem bajki i razgovarati s njim što je više moguće. Ostalo će učiniti vrijeme.
