Ove godine izbori će se održati u svih 27 članica EU, i to od četvrtka 6. do nedjelje 9. lipnja
Izborni zakon EU kaže da se izbori za Europski parlament održavaju svakih pet godina, od četvrtka do nedjelje. Ove godine izbori će se održati u svih 27 članica EU od četvrtka 6. do nedjelje 9. lipnja. Prethodni krug izbora bio je održan u svibnju 2019. Prvi privremeni rezultati bit će objavljeni u nedjelju navečer od 23 sata nadalje, nakon zatvaranja svih birališta.
Europski izbori: Kad zemlje glasaju
Izbori će započeti u četvrtak 6. lipnja u Nizozemskoj, nakon čega će uslijediti Irska u petak 7. lipnja te Latvija, Malta i Slovačka u subotu 8. lipnja. U Češkoj će birališta biti otvorena i u petak i subotu, dok će se u Italiji glasovati u subotu i nedjelju. Državljani ostalih 20 zemalja EU-a (Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, Hrvatske, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Litve, Luksemburga, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Španjolske, Švedske i Mađarske) glasat će tek u nedjelju 9. lipnja.
Tko bude izabran
Glasovanje služi za izbor 720 zastupnika u Europskom parlamentu koji će činiti Dom u sljedećem sazivu. O njihovom se broju odlučuje prije svakih izbora, na temelju razvoja stanovništva država članica i na temelju načela degresivne proporcionalnosti. Europarlamentarac iz veće zemlje predstavlja više građana nego europarlamentarac iz male zemlje.
Uloga Europskog parlamenta
Često čujemo kako se “Europski parlament nije bitan”. To je pogrešno. Europski parlament, iako se razlikuje od nacionalnih parlamenata i ‘najmlađa’ je institucija EU, ima veliku moć jer može temeljno modificirati zakonske prijedloge. To su često zakoni koji imaju značajan utjecaj na svakodnevni život. Zamislite samo da se dobar dio posla nacionalnih parlamenata sada sastoji od prenošenja u njihove unutarnje sustave zakona osmišljenih, napisanih i pregovaranih u Bruxellesu.
Parlament usvaja zakone
Parlament je suzakonodavac EU-a, zajedno s Vijećem EU-a, institucijom koja okuplja države članice na ministarskoj razini (druga stvar je Europsko vijeće koje okuplja šefove država i vlada). EU nije država, nego naddržavna konstrukcija koja ima neke posebnosti. Europska komisija, čijeg predsjednika imenuju čelnici država i vlada, a bira Europski parlament, predstavlja izvršnu vlast Europske unije. Ona ima ovlasti zakonodavne inicijative, te se bavi funkcioniranjem EU u Općenito.
U praksi, zakonodavni prijedlozi u EU dolaze isključivo od Komisije. Međutim, Europski parlament, koji zastupa interese građana, i Vijeće EU, koje zastupa interese pojedinih zemalja, razvijaju i modificiraju prijedloge koje je pokrenula Komisija. Prijedlozi su usvojeni ako ih oba tijela odobre: mogu se i odbiti.
