Europski parlament ispravlja grešku oko Istarskog ipsilona i Rijeku spaja s Trstom

Europski parlament usvojio je rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU, kojom poziva države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže TEN-T.

Prijedlog o kojem se trenutno vode razgovori između Europske komisije, Parlamenta i Vijeća EU-a – Uredba o transeuropskoj prometnoj mreži – uključuje i Hrvatsku, čije su prometne dionice predviđene u čak četiri od ukupno devet koridora obuhvaćenih strategijom.

“Dosta EU fondova i mogućnosti povlačenja novca iz EU fondova vezano je uz to je li neka cesta ili pravac dio TEN-T mreže ili ne”, pojašnjava doc. dr. sc. Marko Ševrović, predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti. “Mi do sad recimo nismo mogli prijaviti neku cestu jer nije bila kategorizirana kao TEN-T cesta, a sada smo dobili proširenje toga i imamo više mogućnosti za prijavu. Ne želim zvučati kao političar, ali ovo je velika pobjeda naše diplomacije. Ispravili su nešto što je godinama bilo loše i u stručnom smislu, veliko bravo, to je velika stvar za Hrvatsku”, dodaje Ševrović.

A seamless & sustainable transport network is🔑to a robust 🇪🇺 internal market. We welcome positive vote by @Europarl_EN on #TEN_T, connecting 430 cities with ports, airports & rail terminals. Better 🇺🇦 &🇲🇩links #SolidarityLanes. Next step: Trilogue discussions @sweden2023eu https://t.co/BQlG1yvvAd pic.twitter.com/mTjsFjTMDH

— EU Transport (@Transport_EU) April 19, 2023

TEN-T, zapravo europska prometna mreža, ima za cilj povezati cijeli kontinent uklanjajući istovremeno problem uskih grla, koja ometaju funkcioniranje prometne mreže, a posljedično i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Taj je problem posebno izražen u sektoru željeznice gdje među EU članicama postoji niz nekompatibilnosti.

Hrvatska je uključena u Mediteranski, koridor Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Zapadni Balkan te bi za sve projekte na ovim pravcima od 2024. operativno mogla povući ogroman novac od planiranih 26 milijardi eura za realizaciju spomenutih koridora, a Komisija državama članicama sugerira i pojednostavnjenje administracije, kako bi se projekti realizirali u što kraćem roku.

“Fokus je definitivno na Istri. Tu je ispravljena pogreška oko Istarskog ipsilona, oko željeznice, tu je spoj Rijeke i Trsta, luka Rijeka kao bitna luka na tom koridoru koja je sada stavljena u puno bolji položaj nego što je bila prije. To su pobjede jer će sada biti puno lakše doći do novca namijenjenih za razvoj tih koridora”, kaže prometni stručnjak dodajući da će naglasak biti na željeznici.

“Europa u svom green dealu zagovara razvoj putničkog i teretnog prijevoza željeznicom. Mi smo cestovnu infrastrukturu razvili vrlo kvalitetno, još postoje dijelovi koje moramo razviti, ali fokus će u sljedećih 10 do 15 godina sigurno biti na željeznici. Moramo od Zagreba do Munchena, Milana ili Beča moći doći u roku od 4 do 5 sati maksimalno”, nastavlja Ševrović.

Razvoj željezničke infrastrukture bitan je i za lokalno stanovništvo i za turizam. Osim što olakšava dnevne migracije, Ševrović napominje kako razvijen javni prijevoz rješava problem turizma baziranog isključivo na auto-turizmu, što je trenutno velik hrvatski problem.

“Bit ću možda zloguki prorok, ali ova godina će biti najgora u tom smislu, vidjet ćemo ogromne gužve. Sva primorska mjesta su ljeti kompletno blokirana, ne možete se autom pomaknuti, a unifikacija javnog prijevoza ne postoji”, kaže Ševrović.