Fizičar dr. Nikola Cvetanović objašnjava zašto su munje toliko opasne i kako se od njih zaštititi.
“Munja je slika koju vidimo, svjetlost koja se širi. Grmljavina je zvuk, ono što čujemo. A udar groma je sve to zajedno. Tek smo nedavno u potpunosti shvatili taj proces. Uzrok je što unutar oblaka postoji veliko naelektrisanje, a munja je zapravo jako duga iskra, duga čak pet kilometara. Unutar oblaka stvaraju se ogromni naponi, nezamislivi, od 10 do 100 milijuna volti”, objasnio je fizičar u gostovanje na TV K1.
“Što je veća udaljenost između munje koju vidimo i zvuka koji čujemo, to smo sigurniji, jer to znači da je daleko. Dolazi do ogromnog oslobađanja topline, pa kad god imate udarac, čujete ga kao zvuk. Munja putuje velikim brzinama, do 100.000 kilometara u sekundi. Potpuno ste sigurni ako između munje i zvuka prođe 30-ak sekundi. Ako je vidite i čujete vrlo brzo – niste sigurni”.
Dr. Nikola Cvetanović dao je i korisne savjete kako se zaštititi ovog ljeta kad grmi.
“Nikada ne treba stajati pored stabla, a i u planinama je izuzetno opasno. Savjet je da nikada ne budete u grupi, već da se odvojite. Vodene površine su također jako opasne, pa izbjegavajte kupanje i boravak u čamcima. Nemojte ležati na tlu, već čučnite. To je zato što struja uvijek ide prema tlu. Najbolje je pronaći zaklon”, rekao je fizičar i objasnio zašto je automobil odličan zaklon.
“U automobilima postoji takozvani Faradayev kavez. Ako grmi, uvijek se vozite dalje od munja koje vidite na nebu. Ako je vozilo dobro zatvoreno, ako zatvorite sve prozore, onda ste zbog metala u Faradayevom kavezu, zbog kojeg se poništava električno polje, potpuno zaštićeni. Munje ne mogu doprijeti do vas. U autu ste sigurni bez obzira je li motor upaljen ili ne, krećete se ili stojite. On je najbliži i najbolje sklonište.”
Zrakoplovi su jednako sigurni, a nema razloga za brigu ako putujete za vrijeme grmljavinskog nevremena, kaže fizičar.
“Avione često udara grom, ali oni imaju kablove koji djeluju kao gromobrani, pa su putnici i svi elektronički uređaji u avionu zaštićeni. Posljednja nesreća uzrokovana udarom groma u avion bila je 60-ih godina prošlog stoljeća, ali jasno je koliko je tada bilo drugačije nego danas. Svrha gromobrana je da provodi struju prema zemlji, on služi kao veliki vodič koji usmjerava struju prema dolje. Isključite uređaje s čipom iz napajanje.
Cvetanović je objasnio da mobilni telefon ne privlači munje.
“Ako ste sami na otvorenom, to će privući munje, a ne mobitel. Ono što kod kuće treba izbjegavati je žični telefon, jer moguće je da ako grom udari negdje u blizini, dođe do udara kroz žice. Ako udari u vanjske instalacije, može doći do kvara dalekovoda, uređaja u stanu. Zato, primjerice, izbjegavajte kupanje za vrijeme grmljavine. Što su instalacije bolje, što se tiče zaštite, to bolje, ali nema Zaštita 100%. Kad gromovi, ugasite laptope, televizore, mikrovalne pećnice… Ti uređaji su u najvećem riziku, kao i svi uređaji s čipom”.
Cvetanović je rekao da prema statistici iz SAD-a od udara groma strada više muškaraca nego žena.
– Razlog nije organski, već u tome što muškarci više rade na opasnim mjestima, na krovovima na primjer. Više planinare, više rade u polju i na otvorenom. Ljudi stradaju jer se u vrlo kratkom vremenu oslobodi ogromna snaga, velika struja u nekoliko mikrosekundi. Puno ljudi preživi udar groma. Oni koji su preživjeli, preživjeli su jer je struja prošla po površini kože – imali su opekline, ali su unutarnji organi ostali zaštićeni. Struja uvijek teče po površini, ali čovjek pati od srčanog udara npr. A ljudi su električni sustav, i mi na struju “radimo”, prvenstveno naš živčani sustav. Kada se toliko energije iscrpi u tako kratkom vremenu, dolazi do poremećaja, a možda i smrti“, objasnio je Nikola Cvetanović.
Fizičar je rekao da nema razloga za strah kada grmi ako poduzmemo preventivne mjere zaštite.
“To je fascinantan i prekrasan prirodni fenomen kojeg se ne treba bojati. Mnogi znanstvenici vjeruju da smo mi kao civilizacija dobili vatru zbog munja i grmljavine te da je zahvaljujući njima nastao i život na zemlji. Kada bismo mogli natjerati munje da udaraju gdje želimo, kada bismo uspjeli privući munje i akumulirati tu energiju, bila bi to revolucija na polju održive energije. No, postoje veliki tehnički problemi, a nikad ne znamo kada će i gdje udariti. Štoviše, ne sve munje su iste, razlikuju se po snazi. Za sada nismo blizu takve praktične primjene. Zamislite kolika bi to bila količina energije kada znamo da svake sekunde 40 munja udari u zemlju, u cijelom svijetu. Kod nas se ne događaju tako često. Broj munja ovisi o kretanju zraka i na mjestima gdje je veliko zagrijavanje zraka veća je vjerojatnost da će ih biti više. To su prvenstveno ekvatorijalna Afrika, dijelovi Rusije, Florida. U Europi , nisu toliko izraženi. Godišnje imamo oko šest udara groma po četvornom metru”, rekao je Cvetanović.
