U ljeto 2024. godine, Jadransko more doživljava neviđene promjene, pri čemu su temperature vode dosegnule rekordne razine. Prema podacima tršćanskog meteorološkog centra Arpa, temperatura Jadranskog mora dosegla je nevjerojatnih 30,3 stupnja Celzija, piše tršćanski Il Piccolo. Ovaj dramatičan porast temperature predstavlja ozbiljan izazov za ekosustav Jadrana, prijeteći opstanak brojnih autohtonih vrsta.
Promjene u ekosustavu i prijeteća opasnost za Jadransko more
Porast temperature mora posebno je izražen u sjevernom Jadranu, gdje je Tršćanski zaljev, poznat po hladnim strujama zahvaljujući buri, zabilježio najviše temperature u posljednjih 28 godina. U talijanskoj Rosolini, voda je dosegla gotovo 30 stupnjeva, dok je prije samo deset godina prosječna temperatura bila 24,3 stupnja. Ovi ekstremni uvjeti ozbiljno ugrožavaju vrste poput ježinaca, dagnji, školjaka i koralja, dok istovremeno omogućavaju invaziju stranih vrsta, koje su privučene toplijom vodom.
Posljedice zagrijavanja i migracija vrsta
Stručnjaci upozoravaju da je temperatura mora u Jadranu porasla za 1,5 stupanj u posljednjih 40 godina. To je značajno povećanje s dalekosežnim posljedicama. Zbog povećanih temperatura, vrste koje su sposobne kretati se traže sklonište u dubljim vodama. Ako toplinski valovi postanu učestaliji i duži, čak i ta skloništa mogu postati nedostupna. To dovodi do promjena u ponašanju, raspodjeli i smrtnosti organizama, što dodatno destabilizira ekosustav.
Pored toga, iz morskog rezervata WWF-a u tršćanskom Miramareu također ukazuju na smrt crnih spužvi i masovno uginuće ježinaca u podmorskim livadama, uzrokovano valovima vrućine. Slične probleme prijavljuju i uzgajivači na drugim dijelovima Jadrana, gdje toplinska iscrpljenost i nedostatak kisika u vodi uzrokuju gubitke u morskoj flori i fauni.
Povećanje stranih vrsta i rizik za lokalni ekosustav
Zbog zagrijavanja mora, Jadran postaje dom sve većem broju stranih vrsta. Na primjer, ribolov na trlje, grdobine, lignje i šarune mogao bi se preseliti iz srednjeg i južnog Jadrana prema sjeveru. Suprotno tome, vrste kao što su sipa, koje su dominantne u sjevernom Jadranu, mogu se pomaknuti prema zapadu.
Fenomen morske sluzi i njezine posljedice za Jadransko more
Uz to, Jadran se suočava s ponovnom pojavom sluzi, supstancije koja stvara guste slojeve na površini mora. To predstavlja dodatni izazov za turiste i lokalne zajednice. Iako se radi o prirodnom fenomenu bez izravne opasnosti za ljude, njegova prisutnost uzrokuje velike smetnje u svakodnevnom životu i turizmu.
Promjene u hrvatskom ekosustavu
Na hrvatskom dijelu Jadrana, posljedice klimatskih promjena već su jasno vidljive. Na primjer, u Malostonskom kanalu u Dalmaciji, masovna smrtnost školjki prošlog mjeseca uzrokovana “gotovo ključalom” vodom izazvala je paniku među lokalnim uzgajivačima. Prema riječima Zdravka Lazića, lokalnog uzgajivača školjki, “vrućina je ubila 90% naših dagnji”, što je katastrofalna situacija s kojom se nikada prije nisu suočili, ni u ovoj, ni u prethodnim generacijama.
