U nedavnom istraživanju objavljenom u Journal of The Academy of Nutrition And Dietetics, istraživači su procijenili odnos između konzumacije čokolade i smrtnosti od svih uzroka, proučavajući kratkoročne i dugoročne učinke konzumacije čokolade na zdravlje. U tu svrhu, druga studija nije pronašla povezanost između unosa čokolade i koronarnih bolesti srca ili moždanog udara, unatoč nekim prethodnim istraživanjima koja su sugerirala potencijalni obrnuti odnos.
Inicijativa za zdravlje žena (WHI) je opservacijsko istraživanje zdravstvene zaštite čiji je cilj dugoročnim strategijama spriječiti bolesti srca, kolorektalni rak i rak dojke te osteoporozne prijelome među ženama u postmenopauzi. Između 1993. i 1998. istraživači su regrutirali žene u postmenopauzi u dobi od 50 do 79 godina iz 40 kliničkih centara diljem Sjedinjenih Država za kliničku opservacijsku studiju. Ovo istraživanje procjenjivalo je konzumaciju hrane pomoću upitnika o učestalosti unosa hrane, na temelju prehrambenih navika i načina života. Upitnik je podijeljen u tri dijela: u jednom je bilo potrebno navesti podatke o konzumaciji 122 proizvoda, uz naznaku veličine porcije i učestalosti; u drugom je trebalo odgovoriti na 19 pitanja o unosu masti i, konačno, na 4 pitanja koja se odnose na uobičajenu konzumaciju voća, povrća, dodanih masti usporedbom s određenom hranom. WHI FFQ (Food Frequency Questionnaires) analizirao je bazu podataka o hranjivim tvarima iz Nutrition Data System for Research koja uključuje više od 140 hranjivih tvari i spojeva, kao što su energija, natrij i zasićene masti.
Osnovni podaci korišteni su i za procjenu konzumacije čokolade. Zatraženi su podaci o učestalosti konzumiranja porcije od oko 30 grama čokolade u posljednja tri mjeseca. Na temelju odgovora sudionika utvrđeno je pet kategorija učestalosti konzumiranja čokolade. Mogući odgovori na upitnik bili su: bez unosa, manje od jedne porcije tjedno, jedna do tri porcije tjedno, četiri do šest porcija tjedno i jedna porcija dnevno. Na početku istraživanja utvrđena je korelacija između većeg unosa čokolade kod žena i manje vjerojatnosti dijabetesa i visokog kolesterola u krvi. Međutim, vjerojatnije je da će te žene imati viši indeks tjelesne mase (BMI).
Sudionici istraživanja koji su konzumirali čokoladu imali su manji rizik od smrtnosti od svih uzroka u usporedbi s onima koji nisu konzumirali čokoladu. Rizik je bio još niži za one koji su češće konzumirali čokoladu, s najmanjim rizikom kod onih koji su konzumirali jednu porciju dnevno. Ovi su rezultati procijenjeni uzimajući u obzir različite čimbenike kao što su dob, socioekonomski status, rasa i etnička pripadnost, čimbenici prehrane i načina života, indeks tjelesne mase i povijest bolesti. Konzumacija čokolade imala je mali utjecaj na kardiovaskularnu smrtnost u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od jedne porcije tjedno, koji su imali nešto niži kardiovaskularni rizik, dok su oni koji su konzumirali jednu do tri porcije tjedno imali najveći rizik.
Pojedinci koji su konzumirali čokoladu imali su manji rizik od smrtnosti od raka pluća od onih koji nisu, s najmanjim rizikom uočenim među onima koji su konzumirali četiri do šest porcija čokolade svaki tjedan. Konzumacija čokolade također je povezana sa smanjenim rizikom od smrtnosti od demencije, isključujući Alzheimerovu bolest. Zaključno, čini se da je konzumacija čokolade povezana s nešto manjim rizikom od smrtnosti. Točnije, umjereni unos čokolade od tri porcije tjedno ocijenjen je kao osobito koristan, čak i nakon što se uzmu u obzir različiti čimbenici upotrebe. Umjereni unos čokolade također je povezan s blagim smanjenjem rizika od smrtnosti od svih uzroka. Iz ovih je rezultata vidljivo da previše predstavlja i druge rizike, poput sklonosti pretilosti, a premalo ne štiti od bolesti, stoga je umjerenost uvijek pobjednik, u bilo kojoj vrsti konzumacije, pa tako i u čokoladi.
