Mnoga istraživanja pokazuju da je dobar društveni život povezan s manjim rizikom od psihičkih poremećaja (kao što je depresija), fizičkih bolesti pa čak i smrtnosti.
Lisa Berkam i Leonard Syme, epidemiolozi sa sveučilišta Yale i Kalifornijskog sveučilišta, proučavali su zdravstveno stanje i društvene veze 6928 ljudi, uzimajući u obzir brak, kontakt s članovima obitelji, broj prijatelja i članstvo u organizacijama. Oni sa slabim društvenim životom, ograničenom na nekoliko intimnih kontakata, imali su tijekom 9 godina stopu smrtnosti gotovo dvostruko veću od one sa širokom mrežom.
Kako možemo to objasniti?
Prvo, drugi pružaju emocionalnu podršku, jačajući samopoštovanje i psihološku dobrobit. Nadalje, daju savjete, pomoć i korisne informacije za rješavanje poteškoća i problema.
Naposljetku, prijatelji i obitelj pomažu vam da slijedite važna zdravstvena ponašanja, poput pridržavanja medicinskih propisa ili pravilne prehrane. Prema nekim istraživanjima, socijalna podrška utječe na zdravlje jer štiti od negativnog utjecaja stresa: mogućnost računanja na druge pomaže vam da se nosite sa stresnim događajima i navodi vas da ih lakše doživljavate.
Janice Kiecolt-Gleser, profesorica na Odsjeku za psihijatriju na Sveučilištu Ohio, također je otkrila povezanost između niske razine socijalne podrške i depresivnog imunološkog sustava.
A online?
U ovom trenutku preostaje nam jedino još proučiti ima li mreža prijatelja na Facebooku i drugim društvenim mrežama utjecaja na zdravlje i smrtnost. U svakom slučaju, ostavite svoje mišljenje u komentarima.
