Iako su mladi svjesni potencijalnih opasnosti društvenih medija, imaju znatne poteškoće u prestanku ili barem smanjivanju njihovog korištenja.
Kako vrlo mladi ljudi doživljavaju društvene mreže? Što čini privremeno odvajanje od ovih platformi tako teškim? I iznad svega, kako društveni mediji mogu utjecati na ponašanje djece u svakodnevnom životu?
Mladi i društvene mreže: jesu li doista svjesni opasnosti koje skriva internet?
Ima onih koji spominju cyberbullying, onih koji se boje za svoju privatnost i zaštitu osobnih podataka.
Mnogi umjesto toga misle na odvraćanje pažnje od učenja, kao i od svakodnevnog i stvarnog života.
Nakon istraživanja, oko trećina njih je naglasila distrakciju od učenja i “stvarnog svijeta”, a 29% se umjesto toga referiralo na izostanak osobnog kontakta i sve negativne posljedice povezane s nedostatkom fizičkih odnosa.
U 21% slučajeva, međutim, među negativnim aspektima istaknuta je iluzorna dimenzija mreža o postojećim kontaktima.
To je zbog pogrešne percepcije da imate mnogo prijatelja, koji su u stvarnosti jednostavno stranci.
Otprilike trećina adolescenata također se osvrnula na to kako društvene mreže negativno utječu na njihovu percepciju sebe i drugih.
28% zatim je ukazalo daljnji problem, koji svakako nije za podcijeniti: ovisnost o samim društvenim mrežama.
Zatim se pojavljuju prilično značajni podaci o svijesti o rizicima koje može izazvati širenje lažnog, neistinitog i neakreditiranog sadržaja koji se može pratiti na webu: 26% je zapravo navelo dijeljenje lažnih vijesti kao glavnu opasnost povezanu s korištenjem društvenih medija.
Međutim, samo 20% intervjuiranih adolescenata bilo je svjesno drugih vrsta zamki kao što su internetsko zlostavljanje, pedofilija i privlačenje djece, krađa identiteta i sl.
Čak je 66% intervjuiranih tinejdžera reklo da su barem jednom bili izloženi neugodnom i neočekivanom sadržaju objavljenom na internetu.
To uključuje slike i videozapise nasilne, rasističke ili seksističke prirode, koji često završavaju ponižavanjem ili klevetom.
Takvi sadržaji vrlo su opasni jer mogu dovesti do anoreksije i poremećaja prehrane, samoozljeđivanja ili, u posebno teškim slučajevima, čak i do samoubojstva.
Mladi i korištenje društvenih mreža: kako platforme utječu na njihovo ponašanje
Društvene mreže i mladi: kombinacija koja se trenutno čini gotovo neraskidivom.
Zapravo, za mnoge mlade ljude čak i sama pomisao da se moraju lišiti društvenih platformi može izgledati zastrašujuće, stvarajući prilično tjeskobu.
To je zato što društvene mreže omogućuju bezbroj ugodnih, zabavnih aktivnosti, koje se često smatraju ključnima za ovu dobnu skupinu: od održavanja izravnog kontakta s prijateljima, interakcije u stvarnom vremenu, do primanja najnovijih vijesti…
Drugi koriste društvene medije kako bi ostali u kontaktu s prijateljima i obitelji, ali mnogi koriste priliku da pronađu ljude sa sličnim interesima.
Ukratko, društvene mreže u 18% slučajeva predstavljaju alat za smanjenje usamljenosti.
Većina intervjuiranih mladih smatra da je bitno “uvijek biti u tijeku”: društveni mediji im, dakle, u 35% slučajeva omogućuju pronalaženje vijesti i informacija, a u 28% tinejdžerima omogućuju da nauče nove stvari.
Društvene mreže i mladi: nezamislivo je da ih se tinejdžeri odreknu makar i privremeno
Zapravo, većina ispitanih priznala je da bi se osjećali uzrujano, tjeskobno ili čak izgubljeno kad bi im se uskratio pristup omiljenim društvenim mrežama, pa makar i samo na tjedan dana.
Među razlozima zbog kojih bi napuštanje društvenih mreža – makar i privremeno – bilo tako naporno, jest osjećaj “nepripadanja grupi”, istaknule su djevojke.
Gledanje prijatelja kako se slobodno kreću društvenim mrežama tijekom zajedničkih izlazaka potaknulo je osjećaj različitosti, nelagode i isključenosti, jer nisu imali mogućnost vidjeti što prijatelji objavljuju ili gledaju na društvenim mrežama u stvarnom vremenu.
Tako je nastao koncept “fear of missing out”, odnosno strah da ćete nešto propustiti na internetu.
Međutim, ista je skupina priznala da su za vrijeme apstiniranja od interneta ipak pronašli pozitivne učinke poput poboljšanja kvalitete sna ili povećanja koncentracije, s posljedičnim pozitivnim rezultatima u učenju.
Činjenica kako društvene mreže mogu promijeniti ponašanje mladih ljudi, usađujući im svojevrsnu ovisnost, potiče na razmišljanje.
Zadaća škole i obitelji nedvojbeno je senzibiliziranje adolescenata, isticanje važnosti stvarnog življenja vlastitog života, pridavanje prave važnosti svakodnevnom životu i društvenim odnosima, ne shvaćajući preozbiljno ono što se praktički događa u virtuali.
