Zadnjih nekoliko dana priča se o obećavajućem prijedlogu koji bi izmjenio način formiranja cijena, no za konačnu odluku trebati će nekoliko tjedana.
Snažna povećanja cijena plina i energije i dalje su veliki problem u cijeloj Europi, a rasprave o pronalaženju rješenja unutar Europske unije nastavljene su u petak na neformalnom Europskom vijeću kojem su nazočili šefovi država i vlada zemalja članica u Pragu, u Češkoj. Države članice već mjesecima pokušavaju pronaći zajedničko rješenje za smirivanje cijene plina, no percepcije o ovom problemu su vrlo različite i uvođenje gornje granice cijene plina, dakle ograničenja slobodnog tržišta, ne uvjerava sve.
Neki, poput Njemačke, strahuju da bi uvođenje ograničenja cijena moglo uvjeriti dobavljače da napuste tržište i prodaju svoj plin drugdje, dok se drugi boje da će države morati intervenirati kako bi kompenzirale energetske kompanije. Zemlje članice prije svega razmatraju talijanski prijedlog za utvrđivanje mobilnog indeksa umjesto fiksne gornje granice, što dosta zemlja podržava. Ali jednoglasne odluke u Europi i dalje su komplicirane, a dogovor još nije postignut.
27 šefova država i vlada već je od četvrtka boravilo u Pragu na inauguracijskom sastanku Europske političke zajednice, novog formata međunarodnih susreta koji promiče prije svega francuski predsjednik Emmanuel Macron i koji proširuje suradnju na 17 europskih država, ali izvan Europske unije. , uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Tursku i Norvešku te druge istočnoeuropske države. Glavna tema bila je naglo poskupljenje plina, sa svim ekonomskim posljedicama koje to ima na kupovnu moć kućanstava i gospodarstva.
U Europi se već mjesecima raspravlja o mogućem uvođenju ograničenja cijena plina, poznatog i kao price cap, bilo u općoj mjeri ili samo usmjerenoj na rusku. Talijanski premijer Mario Draghi, koji je uvjeren da je mogućnost snižavanja cijene energije već dobar početak za zaustavljanje rasta cijena (inflacija je u rujnu prvi put dotaknula 10 posto u eurozoni) .
Price cap bi u praksi omogućio uspostavljanje maksimalne prihvaćene cijene, niže od trenutnih cijena, koja bi dovela do ušteda za europske zemlje, ali u isto vrijeme pogodna i za dobavljače. Prijedlog nikada nije ozbiljno razmatran zbog nekih tehničkih poteškoća kako ga konkretno primijeniti i zbog straha nekih zemalja, prije svega Njemačke, da bi opskrbljivači mogli odlučiti izvoziti svoj plin negdje drugdje, gdje bi to mogli učiniti po slobodnoj cijeni. , otkazujući tako višemjesečne napore da se pronađu alternativni dobavljači Rusiji.
Posljednji prijedlog Europske komisije o gornjoj granici cijena datira s početka rujna, kada je predložila uvođenje gornje granice samo za ruski plin. No, tada je naknadna suglasnost ministara energetike izostala i ništa se više nije napravilo po tom pitanju. Međutim, postoji skupina od 15 zemalja, uključujući Španjolsku, Poljsku, Belgiju i dr. koje nastavljaju vršiti pritisak da se o tome ponovno govori.
U pismu upućenom europskim čelnicima i objavljenom u srijedu navečer, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dala je odgovor tim zemljama i ponovila, iako izbjegavajući, potrebu razgovora o privremenom “ograničenju cijena plina”. Upravo je to učinjeno u Pragu.
Prije svega, potrebno je osmisliti novi mehanizam za određivanje europske cijene plina. Referentno tržište u Europi nalazi se u Nizozemskoj i zove se Title Transfer Facility (TTF). U Europskoj uniji postoje različita slična tržišta, ali nizozemski TTF određuje referentne cijene za cijeli kontinent, jer je tamo najveći dio razmjene. Mnogi za visoke cijene krive špekulacije koje su se navodno odvijale na nizozemskom tržištu, ali u stvarnosti mnogi tržišni skokovi proizlaze iz posebnih karakteristika ovog tržišta.
U usporedbi s drugim međunarodnim realnostima, nizozemsko tržište je sve u svemu malo u usporedbi sa svim plinom koji se troši u Europskoj uniji, gdje većina sirovina stiže plinovodom i regulirana je dugoročnim ugovorima o opskrbi. Stoga malo burzi određuje cijenu po kojoj se kupuje i prodaje na cijelom kontinentu, što je uzrokovalo značajne distorzije. Zapravo, budući da se radi o relativno malim količinama, fluktuacije zbog kretanja nekoliko operatera mogu biti vrlo velike. To je stvorilo mnoge probleme volatilnosti, odnosno naglih varijacija, čak i vrlo velikih.
S ciljem redizajniranja mehanizma Italija je tijekom sastanka podijelila novi tehnički dokument za intervenciju na tržištu plina. Više se ne bi radilo o gornjoj granici cijena, izrazu koji je sada nekim državama postalo teško prihvatiti, nego o “dinamičkom koridoru cijena”: referentna cijena plina postala bi prosjek cijena koje se primjenjuju na međunarodnim referentnim cijenama. tržišta veća i stabilnija od FTT-a, kojima bi bila dopuštena margina fluktuacije.
Na taj bi se način izašlo u susret kako opskrbljivačima plinom, kojima ne bi bila nametnuta fiksna administrativna cijena, tako i zemljama koje su zabrinute zbog pretjeranog usmjeravanja intervencija.
Čini se da taj prijedlog može računati na potporu ostalih država koje su dosad vršile pritisak za limitiranje cijena. Postoji velika vjerojatnost da Europska komisija podrži taj prijedlog, čime bi uvjerila Njemačku, Nizozemsku i ostale države koje su još uvijek skeptične.
Tijekom neformalnog summita u Pragu, čelnici su se tim pitanjem pozabavili s više političkog stajališta. O tehničkim detaljima razgovarat će ministri energetike na sastanku koji je zakazan za sljedeći utorak i srijedu u Pragu. Moguće je da će dogovor biti postignut na Europskom vijeću 20. i 21. listopada.
Još jedna potreba koja je postala jasna tijekom sastanaka odnosi se na potrebu izgradnje čvršćih i stabilnijih odnosa sa zemljama opskrbljivačima plinom Europske unije, kako bi se mogle postići cijene niže od tržišnih. Također u Pragu, čelnici su također razgovarali o energetici sa zemljama izvan Europske unije koje su uključili u kontekstu nove europske političke zajednice.
Ursula von der Leyen inzistira da će smanjenje cijena neizbježno proći kroz pregovore s Norveškom, koja je sada postala prvi dobavljač sirovina Uniji (uzgred, dobiva puno novca).
Von der Leyen objavila je zajedničku izjavu s norveškim premijerom Jonasom Gahr Støreom da moramo “zajednički razviti instrument za stabilizaciju energetskih tržišta i ograničiti utjecaj tržišne manipulacije i volatilnosti cijena”. Støre je u svom govoru na sastanku ponovio da će Norveška nastaviti povećavati proizvodnju plina koliko god je to moguće, dok će istovremeno tražiti rješenje “kako kratkoročno i dugoročno značajno smanjiti ove pretjerano visoke cijene”.
