Studija u Norveškoj otkrila je bakteriju Aeromonas, odgovornu za poticanje otpornosti na antibiotike, na raznim vrstama komercijalnog sushija.
Ako sushi nije kvalitetan, u njemu se mogu nalaziti bakterije odgovorne za trovanje.
Jedenje sushija – ako je riba izvrsne kvalitete – samo po sebi nije riskantna aktivnost. Ali kao i sva hrana koja se jede sirova, ova ukusna hrana može sadržavati nepoželjne bakterije. Opasne za zdravlje onih koji ga konzumiraju i, kako ističe nova studija, za cijelo društvo. Prema istraživanju objavljenom u Frontiers in Microbiology, sushi može sadržavati bakterije koje su sposobne širiti otpornost na antibiotike.
NEŽELJENI GOSTI.
Bakterija od koje se najviše plaše kada je u pitanju sushi je Listeria monocytogenes, odgovorna za listeriozu (infekcija prenesena kontaminiranom hranom). Hyejeong Lee, biotehnolog i prehrambena znanstvenica na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju, željela je u sushiju istražiti prisutnost manje poznatog roda bakterija, Aeromonas, koja živi u vodi i može zaraziti one koji konzumiraju nedovoljno kuhanu ribu .
Znanstvenica je pronašla 22 različita soja u 8 vrsta sirove ribe koja se prodaje za izravnu konzumaciju u Norveškoj (zemlji koja je “izumila” sushi od lososa). “Rezultati pokazuju da blaga obrada koju ovi riblji proizvodi dobivaju ne jamči inhibiciju bakterija iz roda Aeromonas”, kaže Lee.
RIZICI VELIKIH RAZMJERA.
Prema znanstvenici, “većina ovih varijanti Aeromonasa je vjerojatno patogena” i povezana s gastrointestinalnim problemima, mada su za zdravu osobu rizici da se ozbiljno razboli od ove bakterije vrlo niski. Aspekt koji najviše zabrinjava tiče se fenomena rezistencije na antibiotike, na Aeromonas djeluje.
KORISNE ZAMJENE.
Zapravo, te bakterije redovito razmjenjuju genetski materijal s drugim mikroorganizmima kada su u moru. To znači da bi mogli steći gene koji olakšavaju otpornost na antibiotike i prenijeti ih drugim bakterijama, nakon što se one – preko sirove ribe – uspiju iz mora proširiti u naš organizam, u okolinu u kojoj boravimo.
