Akreditivi računa sve su privlačniji hakerima koji provode prijevare i krađu identiteta. Konkretno, nastavlja se razmjena nedopuštenih podataka o kreditnim karticama: dark webom osim broja kartice kruže i CVV i datum isteka.
Najnovije izdanje Cyber Observatorija izvješćuje o porastu hakerskih aktivnosti u prvoj polovici 2023. Prevaranti su sve aktivniji u svijetu weba i nastavljaju provoditi prijevare i krađe identiteta. Zapravo, tijekom prvih šest mjeseci ove godine povećao se broj izvještaja o korisnicima koji su se morali suočiti s ugroženim vjerodajnicama. Osim građana pojedinaca, zbog širenja ransomwarea najgore trpe i tvrtke. Cyber napadači ne samo da otkrivaju osjetljive podatke, već ih i šire na dark webu.
Konkretno, ukradeni računi i podaci koriste se za pristup stranicama za zabavu, društvenim medijima i stranicama za e-trgovinu. Na meti hakera su i web stranice za plaćanje i financijske usluge, poput bankovnih računa. Zbog toga stručnjaci preporučuju da obratite maksimalnu pozornost na e-mailove i poruke kako biste izbjegli slučajeve prijevara i krađe identiteta. Nikada ne biste trebali klikati na poveznice u sumnjivim e-porukama ili tekstualnim porukama, niti davati osobne podatke u porukama za koje se na prvi pogled čini da ih šalje naša kreditna institucija.
Kreditne kartice, podaci na dark webu
Najveće prijevare bilježi Sjeverna Amerika, a slijedi Europa koja bilježi rast prijevara od 90,8% u odnosu na prvu polovicu 2022. Prema Opservatoriju, na dark webu ne završavaju samo brojevi kartica, već i CVV i datum isteka roka trajanja. Na taj način kibernetički kriminalci imaju sve podatke koji su im potrebni za korištenje kartica. Zapravo, istraživanje pokazuje da su 95,5% vremena podaci koje su hakeri otkrili potpuni.
Koji su podaci na webu koji se najviše kradu?
U prvoj polovici 2023. podaci na meti hakera su adrese e-pošte; lozinke i korisnička imena. Telefonski brojevi i poštanske adrese također su ranjivi. Na prvom mjestu su Sjedinjene Američke Države. Slijede Rusija, Njemačka, Bugarska pa Italija. Poredak završavaju Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Japan i Kanada. Istraživanje je pokazalo da su prije svega osobni računi e-pošte ti koji na kraju budu meta hakera (90,7%). U 9,3% slučajeva radi se o poslovnim računima. Međutim, u usporedbi s drugom polovicom 2022. zabilježen je i rast od +3,7% u poslovnim računima otkrivenim na dark webu.
Prisutnost telefonskog broja na dark webu omogućuje prevarantima slanje lažnih poruka o plaćanju. Posljednjih godina sve je rašireniji fenomen smishinga, gdje tekstualne poruke sadrže poveznice koje – nakon što kliknu žrtve – omogućuju hakerima da lociraju nesretne žrtve i rekonstruiraju njihov identitet. Kombinacija krađe telefonskog broja s lozinkom više se nego utrostručila u prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi s drugom polovinom 2022. godine: porasla je sa 6,2% na 29,0% s rastom slučajeva od +372%.
