U petak je u organizaciji Sanje Bojanić, Nataše Antulov i Marina Lukanovića, nastavnika s Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, putem aplikacije Zoom održana javna tribina pod nazivom ‘EPK – što raditi?’. Na tribini se (bezuspješno) pokušao dobiti odgovor na koji način spasiti program Europske prijestolnice kulture u situaciji u kojoj su izvori financiranja presušili, a pandemija do daljnjega onemogućila sva javna okupljanja. Nakon velike manifestacije otvaranja u veljači, projekt je zaustavljen mjesec dana kasnije s potpuno neizvjesnim ishodom. U samo dva mjeseca se za 180 stupnjeva promijenila i društvena klima u gradu vezana uz podršku projektu. Nakon što je spektakularno otvaranje u riječkoj luci izazvalo salve kritike domaće ekstremne desnice zbog pretjeranog ljevičarenja, sada je u prvim redovima kritičara gradska vaninstitucionalna ljevica. I to zbog odluke da se za vrijeme hibernacije projekta podijeli 59 otkaza u tvrtki Rijeka 2020. Na tribini je uz kulturnjake sudjelovao i nervozni gradonačelnik Obersnel, koji se odmah posvađao s moderatoricom Natašom Antulov, a nakon toga i većinom kritičara situacije u kojoj se našao projekt.
Javnu tribinu otvorila je Emina Višnić, direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o., odgovorom na pitanje moderatorice: ‘Što se događalo zadnjih mjesec dana u Rijeci 2020?’. Višnić je u podužem monologu suhoparno nabrajala administrativne radnje poduzete od trenutka prve odgode događaja vezanih uz projekt, preko privremene obustave većeg dijela aktivnosti na projektu, do danas – izvještavajući o trenutnom stanju poslovanja unutar organizacije. Priznala je dio odgovornosti oko slabe vidljivosti projekta u tom razdoblju.
Slijedilo je obraćanje rektorice Sveučilišta u Rijeci Snježane Prijić-Samaržije, koja je dala jasnu poruku:
– EPK u Rijeci ima puno veću vrijednost i važnost nego što je sam događaj u kulturi. Moramo u ovom trenutku biti hiperambiciozni. Ovdje ne smijemo pokazati ni najmanje slabosti. Trebamo sve snage upregnuti zato što ovo ima simbolički značaj, Rijeka ne smije odustati! Svi ćemo biti krivi i odgovorni ako sad ne uspijemo povratiti EPK u najvećoj mogućoj mjeri, zaključila je.
Prve disonantne tonove unio je Damir Čargonja Čarli, koji se najviše osvrnuo na otkaze mladim kulturnjacima.
– Šokiralo me otpuštanje radnika, i ja sam potpisnik onog pisma. Ali šokiran sam i tim pismom, pisano je kako je pisano, ne zna se baš previše što se traži, ali to je razočaranje tih ljudi koji su ostali bez posla pa su se pobunili, ali neki koji su potpisani nisu ni potpisali to pismo.
Davor Mišković iz organizacije Drugo more, zadužene za provedbu programskog pravca Dopolavoro, iznio je svoje viđenje trenutne situacije.
– Mi smo neke projekte radili 2 godine, umjetnici su radili na njima, istraživali i producirali. Trebalo je samo finiširati. Mi smo na neki način, zajedno s našim partnerima, rekli da ćemo ih realizirati kako god. U bilo kojem formatu – oni će se dogoditi. Problem je s velikim spektaklima koji uključuju puno ljudi, to je još uvijek nepoznanica, ovisi o režimu budućeg načina života. Problem je i s umjetnicima koji su trebali doputovati, recimo iz Amerike ili Kanade. To je otpalo i Dopolavoro se bitno suzio, rekao je Mišković.
Marcell Mars je iznio svoj pogled na trenutnu situaciju i pokrenuo raspravu na temu solidarnosti za koju smatra da je jedini put prema konkretnom rješenju:
– Solidarnost je ključna stvar. Ona je pitanje preživljavanja i trebamo je postaviti kao ključni fokus. Trebamo graditi priču koja će svoj temelj imati na solidarnosti.
Na istom tragu bio je i Sergej Pristaš, koji se nadovezao na izjave gradonačelnika Vojka Obersnela i Marcella Marsa, pokušavajući dati nešto drugačiji kut gledanja na situaciju.
– Rijeka se trenutno nalazi u iznimno važnom povijesnom trenutku. U momentu redefiniranja toga što je kultura u kontekstu ovog trenutka. Fokus treba biti na kulturi, ne na repertoaru.
Irena Kregar Šegota je objasnila prijedlog novog programa, koji bi trebao staviti naglasak na trajno nasljeđe, ali ne samo građevinama, nego i knjige, digitalne sadržaje i lokalne snage. Upozorila je da je europska i međunarodna dimenzija jako ugrožena zbog fizičke neizvjesnosti
– Mi od prvog dana komuniciramo i s Europskom komisijom i parlamentom oko odluke za produljenje na sljedeću godinu, no to se ne tiče samo Rijeke, nego i Galwaya i EPK-ova 2021. – rekla je Kregar Šegota, najavivši i međunarodni online skup na kojem će sudjelovati EPK-gradovi.
Ksenija Zec dala je svoje mišljenje na temu digitalizacije kulture, koja se sve više spominje u javnosti zbog novonastale situacije i objasnila kako to nije tako jednostavno, iz brojnih razloga.
– Digitalna umjetnost nije samo snimka kazališne predstave. Sve što u ovom trenutku napravimo, zalog je za budućnost. Ne treba smanjiti kriterije, nego treba smanjiti formate, istaknula je.
Najkritičnija je bila Vitomira Lončar, koja je istaknula da kriza počinje 12. ožujka, kada je već bilo jasno da je pandemija stigla.
– To što radite je van pameti, jer je moguće da ni u rujnu ni u listopadu neće biti okupljanja. Jedino rektorica je imala konkretan prijedlog za online aktivnosti. A u svim vašim planovima nema tog ‘online’, što znači ne vidjeti vrijeme koje živiš. Ovdje nema ni energije ni znanja ni dinamičke moći ili kreativnosti da se krene naprijed. Drago mi je da sam ovome prisustvovala, ali izlaganja pokazuju da vi radite kao da imate 10 godina vremena, sve neki futuri, a situacija je prošlo vrijeme. Nakon ovog vidim da je situacija s EPK 2020 izgubljena, a ja ću svoj monolog održati na svojoj platformi da vas ne zamaram – rekla je Lončar, koja je ukazala na lošu komunikaciju projekta u kojem je bilo zaposleno 13 ljudi u PR-sektoru. Na Lončarine riječi replicirali su Obersnel i Višnić, a sve je na kraju završilo raspravom o ustašama i partizanima na otvorenju.
O problemima loše komunikacije govorio je i Zvonimir Peranić kojemu se nakon izjave o lošemu strateškomu planiranju 2013. bez onih koji bi trebali provoditi tu strategiju ubacio Obernel povicima kako je to bezočna laž. Kao primjer uspješnoga mogućega djelovanja u kriznim vremenima Peranić je naveo primjere koncerata Damira Urbana i pitao što su u EPK predvidjeli najbližom mjerom sličnoj ovoj krizi u planu kriznoga managementa. Nakon ponovnog upadanja Obersnela na upit moderatorice tko će odgovoriti na postavljeno pitanje, nitko nije odgovorio.
Obersnel je na sve kritike o otpuštanjima radnika odgovorio informacijom o proračunskoj rupi, koja bi s obzirom na smanjene prihode na tromjesečnoj razini, trebala biti barem 100 milijuna kuna.
– Iz toga treba osigurati normalno funkcioniranje. Moramo biti svjesni da će financiranje programa biti osjetno smanjeno i tu moramo probati načine da napravimo i izvučemo maksimum. Ali da će se vratiti svi ti ljudi na posao, to vam ovog trenutka kažem da je nemoguće – rekao je Obersnel.
Ipak, najzanimljiviji dio tribine bile su međusobne verbalne strelice kulturologa Aljoša Pužara i Obersnela, u kojima su jedan drugog ‘počastili’ terminom ‘seronja’. Pužar je Obersnela zaključno okarakterizirao narcisom uz ogradu da je i takav njegov politički izbor.
– Postoje sistemi koji su virus dočekali spremni, vaš sistem nije. Ne zato što programa neće biti, online ili fizičkog, nego zato što je u središtu vašeg programa ideja rada, promovirana kao središnje ideološko pitanje, rekao je Pužar, koji misli da nije problem samo u nepotizmu u Rijeci, neodgovaranju na e-mailove ili aljkavosti tipičnoj za Riječane, nego to što ideja rada, kojom se mahalo kao zastavom, nije stavljena na prvo mjesto u ovoj situaciji.
– Ti ljudi mogli su na čekanje ili nešto drugo. Ideja rada je da se ljudi zadrže u radu, a ne da se karnevaliziraju velika događanja, iza takvih velikih formi uvijek se vuku dugovi, kao iza Republike. Ono što je rezultat projekta mogao biti mladi i njihov ‘know-how’. Dogodio vam se oblik bahatosti i lošeg poslovanja u kulturi, jer ste imali neoliberalne snove. Vi ste te ljude trebali prigrliti, prije bilo kakvog programa ili barem pokazati nešto na razini želje, parole. Vaši partneri se čude kako se ponašate u ovoj krizi. Prigrlite te mlade ljude, jer bez njih EPK je nula, misli Pužar.
Na tribini je sudjelovao i pročelnik za kulturu grada Rijeke Ivan Šarar ali se nije javio za riječ.
Snimku cijele javne tribine možete poslušati na linku.
