Hvali se jedan načelnik istarske općine kako u vrijeme turističke sezone njegova općina broji 10 puta više turista od samih mještana. I nije on jedini koji misli da je to nešto pozitivno za nas Hrvate. Eto, cijela Europa se preselila na naše Jadransko more, a s njima su nastale i velike gužve na auto-cestama koje inače zjape prazne preko jeseni i zime. Ne bi to bilo tako i loše da nije nastala i velika gužva u našem malom kanalizacijskom sustavu priobalnih mjesta, ako ga uopće i imaju.
U Klenovici je oboljela cijela plaža a domaća turistkinja tvrdi da su to fekalije koje ispušta lokalni kamp. Radi se o Escherichija coli bakteriji, kao i kod Fažane, gdje je plaža zatvorena 2.8.2021. godine zbog prelijevanja sanitarnih otpadnih voda, koje je uzrokovano kavarom na crpki koja otpadne vode ispušta na određenoj dubini u moru.
“Povijesni je ovo dan za našu općinu, Medulin napokon dobiva crpnu stanicu u Kaželi te kopneni i podmorski ispust na samom rtu Marlera,” riječi su kojima je započeo svoj govor Goran Buić, načelnik općine Medulin 2014.godine. Direktor Albaneža Krajcar rekao je kako do 2040. godine očekujemo kapacitet uređaja za pročiščavanje otpadnih voda od 34.500 ekvivalenata na području općine Medulin, zajedno sa naseljima, Ližnjan i Šišan. Istaknuo je kako je današnjim puštanjem u rad crpne stanice Kažela zapravo očišćeno 90% medulinskog zaljeva. Pohvalio je inicijativu Arenaturista koji u auto kampu Medulin gradi sekundarnu mrežu kao i u autokampu Stupice.
HGK je napravila simulaciju koja je pokazala da Istarska županija u kolovozu ima 129 % više ljudi nego inače, Zadarska 66 %, Šibensko-kninska 60 %, Primorsko-goranska 55 %, Dubrovačko -neretvanska % te Splitsko-dalmatinska 40%. Kada smo kod gradova i mjesta onda je apsolutni rekorder Medulin s čak 469 %,dok drugo mjesto drži mali Nin s 447 % više stanovnika u kolovozu. Mali Lošinj 265 %, Crikvenica gotovo 200 %, Vodice 176 %, a Makarska 116 %. Od velikih gradova Split, s druge strane, imat će tek 11 % više stanovnika u centralnom ljetnom mjesecu, nešto manji Zadar 24 %. Od srednjih gradova, Rovinj će pucati pod povećanjem broja stanovnika od 261 % dok će Dubrovnik u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 %.
Općina Medulin je imala 6.481 stanovnika po popisu iz 2011.godine. Kada to pomnožimo sa 4.6, onda ispadne da se u jednom trenutku u kolovozu u toj Općini nalazi oko 30.395 ljudi. Kapacitet sadašnjeg kanalizacijskog sustava je oko 24.000 ES ili laički rečeno, kapacitet može podnijeti samo 24.000 stanovnika. U trenutku kada 30.000 ljudi povuče vodu, poslije povratka sa kupanja, onda kod preopterećenja mreže dolazi do prelijevanja i zagađenja. Kada smo kod pročišćavanja otpodnih voda onda i tu slabo stojimo. Inače, pročišćivači su u lokalnim okvirima vrlo rijetki, posebice na području Dalmacije, o čemu svjedoči činjenica da ni veći gradovi, primjerice Split, nemaju pročišćivač a posebno ne onaj sekundarni ( biološki).
2-3 stupanj pročišćenja otpadnih voda je više namijenjen bogatim državama koje mogu finacirati zbrinjavanja viška mulja koji ostaje nakon tretiranja. Kod zbrinjavanja viška mulja potrebno je računati s oko 1.200 t/god dehidriranog mulja (22% suhe tvari) koji nastaje na lokaciji Medulin-Marlera (zajedno s primarnim muljem iz UPOV-a Premantura i Banjole). Sušenje dehidriranog mulja do 75% suhe tvari predviđa se u sklopu centralnog postrojenja za solarno sušenje mulja, koje će biti izgrađeno za potrebe zbrinjavanja mulja s područja južne Istre. Zbrinjavanje osušenog mulja predviđeno je spaljivanjem – u početku odvozom u inozemstvo, a nakon toga u nekoj od, za tu svrhu, pogodnih spalionica u RH.
To sam izvadio iz njihovog elaborata. Ne morate biti pametni pa zaključiti da bez EU fondova ovakvi projekti u siromašnoj Hrvatskoj ne bi bili mogući. Kao i kod Marinšćine, koliko će doći obrada i zbrinjavanje tog mulja i kako ćemo to financirati u budućnosti? Hrvatsku obalu nekontrolirano smo načičkali zgradama koje broje nemali broj apartmana, a veliki dio vlasnika uopće ne živi tamo. Mi naprosto nemamo infrastrukturu za toliki broj turista, a paušalni porez od 300kn po krevetu je smiješan u odnosu na troškove zbrinjavanja otpada i sanitarnih otpadnih voda, da o šteti za jadranski eko sustav uopće i ne govorim. Jedno od najvećih bogatstava naše zemlje pretvorit ćemo u septičku baruštinu, a kada turisti shvate da se doslovce kupaju u govnima bit će to početak kraja ovoj industriji. Jedini spas nam je u direktivi EU o zbrinjavanju otpadnih voda ali ona bi trebala uzeti u obzir i turiste (broj kreveta), a ne samo one koji tamo i zive. (Boris Bradarić)
