Hrvatski predsjednik Zoran Milanović našao se na popisu osoba koje su u najvećoj mjeri nijekale ili relativizirale genocid što su ga nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Milanović se našao na popisu deset osoba ili medija koji su tijekom godine dana u najvećoj mjeri dovodili u pitanje genocid u Srebrenici, odnosno karakter tog zločina, a na vrhu tog popisa je lider bosanskih Srba Milorad Dodik.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, vladina ustanova čiji upravni odbor imenuje Vijeće ministara BiH, objavio je u srijedu godišnje Izvješće o nijekanju genocida u Srebrenici za 2023.
Dokument je sastavio četveročlani istraživački tim analizirajući razdoblje od svibnja 2022. do lipnja ove godine kroz podatke dostupne u medijima.
U sažetku navode kako je zahvaljujući stupanju na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH, po kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih presudama domaćih ili međunarodnih sudova, u proteklih godinu dana zabilježeno manje takvih izjava ili tvrdnji u usporedbi s prethodnim godinama. No kažu da ih i dalje ima, i to u “znatnom obujmu”.
Konstatiraju i kako zbog toga još nitko nije optužen ili osuđen.
Tijekom godine dana istraživači su pronašli 90 različitih izjava kojima se u BiH ili susjednim državama dovode u pitanje sam genocid u Srebrenici ili njegovi razmjeri, dok je godinu ranije takvih izjava bilo čak 693.
“Aktivno nijekanje” genocida zabilježeno je u 53 slučaja, relativizacija u 26 slučajeva, potpora počiniteljima u devet slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u dva slučaja.
