Prema izvoru Lokalpatrioti Rijeka, Otok Krk je najveći motor turizma u našem kraju. Ovaj otok nije samo najturističkiji već i najposjećeniji otok u Hrvatskoj. Njegova popularnost među turistima doprinosi značajnom povećanju broja noćenja, dok su na suprotnoj strani Rijeka i Gorski kotar, koji bilježe izuzetno niske brojke i vapi za ozbiljnim ulaganjima. Zanimljivo je da ni Opatija, poznata po svojoj dugoj turističkoj tradiciji, ne briljira kao što bi se moglo očekivati.
Turizam u Rijeci: Prisilan zaokret
Rijeka je kroz povijest bila grad vezan za industriju i trgovinu. Međutim, gašenjem industrije, koje su gradski čelnici pasivno promatrali, bez pokušaja revitalizacije industrijskih zona ili stvaranja nove industrije, grad je sada prisiljen okrenuti se turizmu. Ova transformacija nije jednostavna i sa sobom nosi brojne izazove. Turizam je najnestabilniji oblik privrede, koji može povisiti cijene lokalnom stanovništvu i otežati normalan život.
Analiza Turističkog Prometa
Opatija bilježi najviše dolazaka turista, slijede Crikvenica, Mali Lošinj i Krk. Rijeka, nažalost, zaostaje za ostalim gradovima na hrvatskom dijelu Jadrana. Pula, Šibenik, Zadar i Split prednjače u broju turista u njihovim županijama, dok Rijeka ima malen udio u turističkom doprinosu Primorsko-goranske županije (PGŽ).
Statistika za 2023.:
- ZDŽ: 2.056.650 dolazaka, Zadar 628.513 (30,6%)
- ŠKŽ: 1.052.247 dolazaka, Šibenik 283.588 (27,0%)
- SDŽ: 3.601.675 dolazaka, Split 953.751 (26,5%)
- IŽ: 4.969.552 dolazaka, Pula 448.171 (9,0%)
- PGŽ: 3.192.214 dolazaka, Rijeka 221.071 (6,9%)
Rijeka u Usporedbi s Trstom
Trst bilježi 516.125 dolazaka i 1.433.000 noćenja u 2022. godini. Njihova regija Friuli Venezia Giulia bilježi rekordnih 10 milijuna noćenja. Kvarner za usporedbu ima 18 milijuna noćenja, a Rijeka bi trebala doprinijeti većem dijelu tog broja. No, Rijeka se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima koji otežavaju njen razvoj kao turističke destinacije.
Infrastrukturni i Organizacijski Problemi
Rijeka nema putnički pomorski terminal, trajektno pristanište niti uređen centar grada. Gradska vlast nije uspjela obnoviti ključne gradske simbole poput Gradskog tornja, koji je noću u mraku i vapi za obnovom. Grad također ima najgoru zračnu luku u državi, što dodatno otežava pristup turistima.
Rijeka nema niti jednu manifestaciju koja prelazi lokalne okvire. Riječki karneval nije pozicioniran niti nacionalno, a kamoli na karti svijeta. Za razliku od Rijeke, gradovi poput Vodica i Makarske izgradili su turizam na dugačkim uređenim plažama koje su magnet za strane i domaće kupače, dok za riječke plaže trebate vojne čizme za ulazak u more.
Rijeka i Riječki Identitet
Riječani su zapravo pioniri turizma u Hrvatskoj. Riječki patricij Iginio Scarpa podizanjem ljetnikovca “Villa Angiollina” u Opatiji postavio je kamen temeljac za razvoj turizma u Hrvatskoj. Opatija je otvorila prvi hotel Quarnero, a Gorski kotar i Fužine su kolijevka kontinentalnog turizma. Sve su to činjenice koje gradska i županijska vlast, pa i državna, očito ne znaju ili ne cijene dovoljno.
Umjesto zaključka
Rijeci su potrebne precizne turističke studije i strategije. Turizam bi trebao biti samo jedna od gospodarskih aktivnosti koja doprinosi povećanju društvenog standarda i zadovoljstva lokalnog stanovništva. Potrebno je paziti na problem apartmanizacije i negativne strane koje turizam nosi društvu. Primjeri od Pule do Dubrovnika pokazuju kako balansirati između turističkog razvoja i očuvanja kvalitete života za lokalno stanovništvo.
Rijeka mora iskoristiti svoj potencijal i unaprijediti doprinos turizmu Kvarnera. To zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, revitalizaciju kulturno-povijesnih objekata i razvoj manifestacija koje mogu privući posjetitelje izvan lokalnih okvira. Uz bolju organizaciju i promišljeno planiranje, Rijeka može postati konkurentnija i privlačnija turistička destinacija.
