Trsat je jedan od najstarijih dijelova grada Rijeke, smješten na strmoj litici iznad kanjona Rječine, na njezinoj istočnoj strani, nedaleko od mjesta gdje Rječina utječe u Riječki zaljev. Proteže se od povijesne jezgre Trsata do Sveučilišnog kampusa te do naselja Strmica na sjeveru. Na mjestu današnjeg Starog grada nalazila se rimska utvrda Tarsatica, ključna za obranu Liburnijskog limesa. Nakon franačkog napada 799. godine, grad je razoren, a preživjelo stanovništvo s vremenom se slaveniziralo, dok se ime Tarsatica prilagodilo u Trsat.
Iz središta Rijeke najkraći put do Trsata vodi Trsatskim stubama Petra Kružića. Stube vode do crkve Gospe Trsatske i franjevačkog
samostana, poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. Nasuprot crkve podignut je 1897. godine Hrvatski dom čitaonice Trsat. Nad kanjonom Rječine, na 135 metara visokom brdu, dominira Trsatska gradina. Ovdje se u prethistoriji nalazila liburnijska osmatračnica kojoj su posebnu važnost dali Rimljani gradnjom Liburnijskog limesa.
Sastav Vijeća mjesnog odbora
Na proteklim mjesnim izborima u Gradu Trsatu 2023. godine, u Vijeće mjesnog odbora izabrani su Sanja Lujić Pirc (nezavisna lista), Daniel Antunović (Možemo, AM, Unija), Hrvoje Devčić i Paul Simonović (HDZ) te Aleksandar Salević (SDP).
O problemima, inicijativama i prijedlozima za poboljšanje života naših sugrađana razgovarali smo s trsatskim vijećnicima.
Kako ocjenjujete suradnju vašeg mjesnog odbora s gradskom upravom i tajnikom/tajnicom zaduženom za vaš MO ? Možete li navesti konkretne primjere uspješne suradnje ili izazove s kojima ste se suočili?
Paul Simunović: Suradnja mjesnog odbora s gradskom upravom i tajnicom zaduženom za naš MO može se ocijeniti kao prilično formalna i ograničena. Mjesni odbor, iako nominalno zamišljen kao tijelo koje bi trebalo omogućiti funkcioniranje sustava na lokalnoj razini, u stvarnosti je fiktivna tvorevina koja nema stvarnu moć donošenja odluka. Predsjednica mjesnog odbora, zajedno s vijećnicima, djeluje više kao pomoćno administrativno osoblje i tampon zona između građana i gradske vlasti, bez ikakvih konkretnih ovlasti. Naša uloga svodi se na prenošenje informacija i zahtjeva, bez mogućnosti da aktivno odlučujemo o važnim pitanjima. Sustav je nelogičan i preopterećuje predsjednicu mjesnog odbora koja, unatoč odgovornostima, nema stvarne mehanizme za donošenje odluka na lokalnoj razini. Ovakva struktura otežava suradnju i često frustrira sve uključene strane jer ne omogućava stvarnu promjenu ili rješavanje problema u lokalnoj zajednici.
Daniel Antunović: Tajnica obavlja svoj posao i ulaže trud u to da vijećnicima MO objasni kako stvari funkcioniraju. Nažalost, stječe se dojam da Grad tolerira postojanje mjesnih odbora kao minimum koji je propisan zakonom i koji služi kao smokvin list kako bi se prikrila činjenica da naš politički sustav nije direktna demokracija. MO nemaju veliku moć, pitanje je imaju li ju uopće, a u okvirima takvog manjkavog sustava se formalno pazi da se držimo pravila koja su sama sebi svrha. Kako to funkcionira u praksi postane jasno kada shvatite da je za provedbu jednostavne ideje (bojanje pješačkog prijelaza ispred osnovne škole) potrebno fiskalno planirati godinu i pol dana unaprijed i da još potom izvedba radova kasni preko 6 mjeseci u odnosu na dogovoreni tempo, a nitko za ništa nije odgovoran, jer je to zapravo način na koji je sustav zamišljen.
Sanja Lujić Pirc: Na žalost, ispada da su mjesni odbori samo nekakav dekor demokracije. Shvatili smo to već kada su bili izbori. Grad se nije potrudio i odradio neku PR kampanju, educirao građane o tome što su mjesni odbori te što mogu rješavati putem mjesnih odbora. Ja sam sa svojim kolegama bila nezavisni kandidat pa smo si ipak itekako dali truda – otvorili smo Facebook stranicu, pripremili program, stavljali letke u sandučiće, imali plakate, bili u medijima. Stranke su to odradile jednostavnije. Nemalo je primjera da su članovi stranke u vijećima po službenoj dužnosti i ne pada im na pamet i da nešto konkretno odrade za svoj mjesni odbor. Čast izuzecima, ovim drugima, naravno.
No, pitate za primjere uspješne suradnje pa da s tim zaključim odgovor na ovo pitanje. Pohvalno je da smo ipak uspjeli “mahnuti” Gradu i reći da smo ovdje jer želimo nešto dobro i pozitivno napraviti za naš kvart, a ne skupljati političke bodove. Tako je na zahtjev Grada Rijeke održan sastanak na kojem su prisustvovali voditelji projekta i predstavnik investitora te vijećnici MO kako bi nas uputili u detalje privremene regulacije prometa za vrijeme izvođenja radova na polaganju niskoenergetskog priključka na novoizgrađenu zgradu.
Također, zvali su nas u Grad na prezentaciju izrađenih rješenja vezano uz projekt uređenja sportsko – obrazovne zone Trsat, jer su valjda shvatili da je “pošteno” da to čujemo iz prve ruke, a ne iz medija. Eto, mali korak za Grad, ali veliki korak za mjesnu samoupravu.
Koje su najveće poteškoće s kojima se susrećete u radu vašeg mjesnog odbora, bilo u pogledu financiranja, resursa ili administrativnih prepreka?
Sanja Lujić Pirc: O financijama neću jer su iznosi kakvi jesu i na žalost s time se jako malo može napraviti. Da Grad ima problema i s resursima, očito je. Nije provjerena informacija, ali kažu da imamo jednog komunalnog redara na nekoliko mjesnih odbora.
Meni osobno je najveći problem, što je i Daniel spomenuo, što se na sve predugo čeka. Izađe se na teren, dogovori se i onda 6 mjeseci izrada elaborata pa 6 mjeseci izvođenje radova.
Pa opet sve kasni. Koliko smo mailova poslali da bismo dobili dva znaka na pješačkom prijelazu kod škole, crveni prijelaz kod škole, uzdignuti prijelaz kod Parka Heroja, nove vibro trake i pofarbanu ogradu, oznake upozorenja na cesti za pješačke prijelaze i sigurnost pješaka itd.
Na samom početku našeg mandata ja sam bila u šoku kada sam shvatila kako stvari (ne)funkcioniraju. Tražili smo crveni prijelaz kod Crkve pa smo dobili odgovor da nema potrebe jer tamo nije bilo smrtnih slučajeva, a za posaditi jedno drvo vodili smo rasprave kao da spremamo doček Godotu.
Ali neka našeg Ginka. Komunikacija je urodila plodom i (KD) Čistoća (jer oni održavaju zelene površine na području grada) nam je posadila stablo GINKA u parkiću preko puta škole.
Kažu da će ginku tamo biti super jer da ima dovoljno mjesta za krošnju. Nas veseli ta nova energija, pogotovo jer znamo da se smatra najvitalnijom biljnom vrstom na svijetu i u staroj istočnjačkoj medicini pripisivala su mu se brojna ljekovita svojstva – pa neka sretno raste uz naše drage školarce.
Paul Simunović: Najveća poteškoća s kojom se susrećemo u radu našeg mjesnog odbora je komunikacija s gradskim službama. Njihova ažurnost i profesionalnost često su na nezadovoljavajućoj razini. Iako bi se od njih očekivalo promptno i odgovorno reagiranje na potrebe lokalne zajednice, u praksi se susrećemo s dugim čekanjima, nejasnim odgovorima i nedostatkom inicijative za rješavanje problema. Ovaj neprofesionalni pristup često usporava naš rad i otežava ostvarivanje ciljeva koji bi poboljšali kvalitetu života u našoj zajednici.
Koje prijedloge imate za poboljšanje sustava mjesne samouprave u Rijeci? Što bi, po vašem mišljenju, trebalo promijeniti ili unaprijediti kako bi mjesni odbori mogli učinkovitije djelovati?
Daniel Antunović: Slično kao i na razini cijele RH, treba smanjiti broj jedinica. Kao što za efikasno upravljanje državi ne treba preko 20 županija, 100 gradova i 400 općina, tako ni Gradu Rijeci ne trebaju 34 mjesna odbora, već najviše 10, od kojih svaki obuhvaća oko 10.000 stanovnika. Svaki od njih bi trebao biti bolje pokriven profesionalnim djelatnicima, koji za svoj rad odgovaraju direktno građanima s područja te gradske četvrti, a ne Gradu u cjelini. U svom radu bi trebali biti neovisniji nego sada, sa većim udjelom sredstava s kojim raspolažu, a da pritom gradska administracija ne određuje što jest a što nije prioritet za građane određenog dijela grada, već da tehnički pomaže provedbu onoga što ljudi žele. Dakle, ne da nam objašnjavaju zašto se nešto ne može, već kako se to može!
Sanja Lujić Pirc: Komunikacija nije dovoljno dobra, na svim razinama! Među gradskim odjelima, među gradskim firmama koje se moraju angažirati i na relaciji Grad – MO.
Na Trsatu Gradina je pod upravljanjem Turističke zajednice, Dvoranu Mladosti vodi Rijeka sport, školi je osnivač Grad, Crkva ima svoj veliki dio, Kampus je pod Sveučilištem. Mi pokušavamo pozvati na suradnju. Trudimo se. Možda i uspijemo. Škola sudjeluje u sve većem brojem naših aktivnosti što nas posebno veseli.
Ali, prvo Grad mora dati veću važnost mjesnim odborima. Ili neka ih ukine. Imam dojam da su nam dali malo programskih aktivnosti da si organiziramo pa da se proveselimo i male komunalne akcije, neka građani jave MO gdje fali ogledalo i gdje ne svijetli žarulja.
Mi sve prijedloge građana šaljemo Gradu kroz male komunalne akcije i onda čekamo što će odgovoriti, što odbiti a što prihvatiti.
Ljudi koji su na tim radnim mjestima jer su stručni, šalju nam odgovore koji nas ponekad ostave bez teksta. Ako oni odluče da nisu suglasni za postavu stola za stolni tenis u Parku Heroja, onda je to tako. Ako smo predložili klupicu na travici kod Dvorane mladosti napišu nam da je predmetna lokacija dio jedinstvene cjeline arhitektonskog rješenja te naknadno uređenje predmetne površine mimo projekta nije moguće bez suglasnosti autora i njegovih nasljednika sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. ITD….. Ali posade cvijeće prije nego su riješili navodnjavanje.
Paul Simunović: Kako bi mjesni odbori mogli učinkovitije djelovati, smatram da je nužno uvesti nekoliko ključnih promjena u sustav mjesne samouprave. Prije svega, mjesnim odborima treba dodijeliti vlastiti financijski budžet kojim bi mogli samostalno raspolagati. S ovim resursima, mjesni odbor bi mogao razvijati i implementirati projekte koji su direktno usmjereni na unapređenje lokalne zajednice, osiguravajući transparentno korištenje sredstava.
Također, uz odgovarajuću financijsku potporu, mjesni odbori bi mogli provoditi konkretna programska i infrastrukturna rješenja koja bi poboljšala kvalitetu života građana. Ovakva autonomija omogućila bi brže i efikasnije rješavanje lokalnih problema, što bi značajno doprinijelo boljitku članova zajednice.
Kako vaš mjesni odbor uključuje građane u svoje aktivnosti i odluke? Smatrate li da postoji dovoljno participacije građana i kako planirate potaknuti njihovo veće sudjelovanje?
Aleksandar Salević: Svi ste upućeni u situaciju s Vrtlarskim putem. Na tom smo primjeru pokazali da želimo dobru i kvalitetnu komunikaciju sa svima. Vijećnici su komunicirali intenzivno s Gradom, tražili sastanke koji su se i održali, pokušali pronaći rješenje. Kada su se stvari malo otegnule i kada su se građani organizirali u Građansku inicijativu Trsat, prvi sastanak se je održao u prostorima mjesnog odbora. Mjesni odbor je dao podršku Inicijativi i inicijativa je podržala napore mjesnog odbora.
Na Facebook stranici Grad Trsat imamo 2,7 tisuća pratitelja. Također, sve obavijesti pravovremeno objavljujemo i na mrežnim stranicama Grada odnosno mjesnog odbora.
Ovo vijeće je donijelo odluku da nikakve veće odluke neće donositi dok ne provede anketu među građanima ili dok se ne raspravi sve na Zboru građana.
Sanja Lujić Pirc: Provela sam malu anketu u kojoj sam pitala ljude s Trsata što ih najviše smeta. Odgovorili su čistoća. Na njihovo traženje, postavili smo nadzorne kamere zbog problema ogromnih količina otpada na Strmici. Ljudi su tvrdili da netko dolazi s kombijima i tamo izbacuje otpad. Sada je situacija ipak bolja. Ali moram reći i da su neki građani malo zločkasti. KD Čistoća nam je stvarno pomoglo u ekspresnom roku ukloniti neke velike komade namještaja koji su se stvorili uz glavne prometnice. I kada smo skoro sve počistili, nije prošao ni jedan dan, sve opet ponovno. Jedan noćni ormarić, jedan frižider… Ali zahtjev Čistoći za besplatan odvoz otpada stvarno nije kompliciran. Samo, lakše je ovako, izbaciti na cestu. A onda ti isti ljudi njurgaju da je zapušteno.
Koje su glavne inicijative i projekti koje vaš mjesni odbor trenutno provodi ili planira provesti u narednom razdoblju?
Hrvoje Devčić: Pokušavamo povezati stanovnike Trsata kroz programske aktivnosti. Ako se već borimo s krpanjem jedne te iste rupe jer nema dovoljno sredstava za kvalitetno i dugotrajnije rješenje onda imamo koliko toliko slobode oko programskih aktivnosti. Do sada smo već organizirali i proveli panel raspravu Kako odgajati djevojčice da poštuju sebe i druge, darivanje najmlađih povodom blagdana Sv. Nikole, predavanje kako je mjesni odbor dobio ime Grad Trsat u suradnji s Klubom prijatelja Grada Trsata, druženje povodom Dana žena i Dan mjesnog odbora koji se je do sada uvijek organizirao u sklopu Dana Trsata. Boćarski klub Trsat već godinama ima važnu ulogu na našem Trsatu pa svake godine tamo organiziramo Dan mjesnog odbora. Tako će biti i ove godine. S tim da uvijek pokušavamo organizirati i nešto dodatno, koliko nam financije dozvole. Ove godine je to sportsko – edukativno događanje za djecu te ekološka akcija sljedeće godine. Ali zahvaljujući donatorima, ove godine je Dan MO bio stvarno dan za pamćenje s puno lijepog druženja, boćanja i ukusnog zalogaja.
Sanja Lujić Pirc: Svake godine građani na male komunalne akcije prijavljuju rasvjetu u Parku Heroja. Projekt izgradnje javne rasvjete u Parku heroja izrađen je 2016. godine. Projekt je financirao MO Grad Trsat u sklopu komunalnih prioriteta. Današnja procjena izvođenja radova prema navedenom projektu iznosi 150.000,00 eura. Potrebna sredstva nisu osigurana u Proračunu Grada Rijeke za 2024 godinu, a odgovorili su nam iz UO za komunalni sustav i promet da u osnovnim grupama otvorenih natječaja (strukturni i investicijski fondovi i NPOO) nema mogućnost za financiranje ovako izdvojenog zahvata. i to je to, što se njih tiče. Što se nas tiče, i dalje ćemo raditi na tome da se naši zahtjevi ne ignoriraju, da se odgovara na upite, da se poštuju rokovi i dogovori. Nije nam dovoljan odgovor ne nego i pojašnjenje zašto ne. A uvijek je dobro uz NE, ponuditi neko drugo, moguće rješenje. Samo treba imati volje.
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAŠĆINE-PULAC
Mjesni Odbori u Fokusu: KOZALA
Mjesni Odbori u Fokusu: GRBCI
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAJDA-DOLAC
Mjesni Odbori u Fokusu: OREHOVICA
