Kozala, strmi predio sjeverno od Starog grada, do sredine 19. stoljeća bilo je područje uglavnom zasađeno vinogradima i maslinicima, a danas je jedan od najgušće naseljenih i najvibrantnijih riječkih kvartova.
Od sredine 19. st. do kraja Drugog svjetskog rata naprostoru Kozale izgrađeno je niz stambenih zgrada u stilu historicizma (1845.-1900.), secesije (1900.-1925.) i moderne (1918.-1945.). Gradnja dvaju nizova stambenih tornjeva 1969.-1973. godine formirala je specifični urbani ‘otok’ u sklopu naselja Kozala, ističući se i u vizuri samog grada Rijeke, nasuprot trsatskim padinama.
Mnogi Kozalu asociraju i uz jedno je od najmonumentalnijih i najstarijih groblja u Hrvatskoj na kojem su ukopi službeno započeli 1. prosinca 1838. godine. Ono je od svog osnutka namijenjeno raznim religijama (katoličanstvo, protestantizam, pravoslavlje i židovstvo), a na grobovima se iščitavaju višejezični natpisi i imena (hrvatski, mađarski, talijanski, francuski, engleski, njemački i latinski).
Sjedište Mjesnog odbora Kozala (Volčićev trg 2) nalazi se u društvenom domu koji je projektirao Enea Perugini (1903-1976). Autor je koristio jednostavan stil ne želeći umanjiti dominantnu ulogu obližnje crkve Sv. Romualda i Svih svetih.
Na proteklim mjesnim izborima na Kozali najviše glasova su osvojili nezavisni čije boje u Vijeću mjesnog odbora zastupaju Kristian Starčić, predsjednik VMO Kozala i Filip Jakovac. U VMO su izabrani i Zvonimir Brozić (SDP), Nasrin Štrljić (PGS) te Krešimir Modrić (HDZ)
O problemima, inicijativama i prijedlozima za poboljšanje života naših sugrađana razgovarali smo s predsjednikom Vijeća mjesnog odbora Kristianom Starčićem.
Koje su glavne inicijative i projekti koje vaš mjesni odbor trenutno provodi ili planira provesti u narednom razdoblju?
Mjesni odbor realizira program zacrtan prije izbora za Vijeće MO, koji je osmišljen od strane nezavisnih vijećnika te se realizira sada kao glavni plan i program rada VMO u cijelom četverogodišnjem mandatnom razdoblju, sukladno rezultatima izbora. Isti se može sažeti u 10 točaka:
- uređenje i osiguravanje kritičnih pješačkih prijelaza u kvartu (povećanje vidljivosti, usporavanje prometa)
- uređenje dva parka za pse (jedan postojeći ,,neformalni” obogatiti, otvoriti jedan novi)
- dovršetak parka za vježbanje (dodatno opremanje biljkama, spravama i uputama za trening)
- uređenje Volčićevog trga (kompletno uređenje, u fazi provedba postupka nabave je)
- povećanje kvalitete, sadržaja i broja ekoakcija
- ozelenjivanje kvarta s naglaskom na jestive biljke (u godinu dana mandata posađeno 9 voćki, 1 koprivić, 4 masline, 25 komada živice (sibirski limun)
- rješavanje parkinga (nova parkirna mjesta, izgradnja garaže: provedena peticija, odobreno što se tiče uvjeta, na gradu je odabir jedne od tri ponuđene lokacije, zatvaranje financijske konstrukcije)
- postavljanje 2 autobusne stanice na ključnim točkama kvarta (1 se realizira u 2024.)
- uključivanje građana i udruga (osnovan pododbor za društvena događanja, uključeni u život MO lokalni poduzetnici, obrtnici, udruge i građani volonteri)
- dodatno opremanje i uređenje parkova/dječkjih igrališta (nove, modernije sprave)
U prvoj godini mandata realiziran dio točke 1., 2., cijela 3., 4. u završnoj fazi, 5. kompletno, 6 kompletno, 8. pola, 9. kompletno.
Kako ocjenjujete suradnju vašeg mjesnog odbora s gradskom upravom? Možete li navesti konkretne primjere uspješne suradnje ili izazove s kojima ste se suočili?
S obzirom na prethodno iskustvo u Vijeću MO, suradnja s gradskom upravom je lakša i teče brže ali je nedovoljno dobra dinamika. Kao pozitivan primjer možemo navesti zamjenu dotrajalih sprava u dječjem igralištu i postavu ograde na ulazu u park te sve vezano za ekoakciju – što je išlo vrlo brzo i po dogovoru te u koordinaciji s konkretno zaduženim osobama unutar gradske uprave. Negativno iskustvo je sa dinamikom provedbe radova tj. realizacijom malih komunalnih akcija koje se realiziraju i sa po 6 mjeseci kašnjenja, uz promjene visine troškova i nerealiziranje dijela izglasanih i odobrenih stavki.
Koje su najveće poteškoće s kojima se susrećete u radu vašeg mjesnog odbora, bilo u pogledu financiranja, resursa ili administrativnih prepreka?
Najveća prepreka je financijska-iznosi predviđeni za provedbu programa vijeća (aktivnosti i događanja u kvartu) od cca 2.500 eur su nedovoljni za ozbiljne projekte i događanja. Osim toga, za provedbu svih radova, popravaka i unaprjeđenja u kvartu putem malih komunalnih akcija dodijeljeno je tek oko 47.000,00 eura a prijedlozi građana i peterostruko prelaze vrijednosno taj iznos. Nakon rezanja liste prijedloga, drugi najveći problem je postupak nabave roba, radova i usluga od strane gradskih službi te njihova cijena koštanja za MO.
Uz to, kao izazov vidim nedovoljnu promociju rada i programa MO, jer web stranice grada nisu dovoljne, a problematična je i uređivačka politika koja ne dopušta ni minimum prilagodbe sadržaja. Poneki mjesni odbori koji su otvorili Facebook stranicu u boljoj su situaciji što se tiče promidžbe, no potrebno je na razini i od strane Grada osigurati veću i konkretnu podršku povećanju vidljivosti mjesnih odbora i njihovog rada.
Koje prijedloge imate za poboljšanje sustava mjesne samouprave u Rijeci? Što bi, po vašem mišljenju, trebalo promijeniti ili unaprijediti kako bi mjesni odbori mogli učinkovitije djelovati?
Kako bi se mjesni odbori unaprijedili, trebalo bi:
- spustiti dio nabave (jednostavne do praga bagatelne nabave) na MO, jer se time postupak ubrzava, postiže veća vrijednost za novac, potiče se uključivanje lokalnih poduzetnika, a nije potrebno posebno obučavati tajnike MO.
- povećati sredstva za provedbu programa Vijeća MO (društvena događanja, soft projekti)
- povećati autonomiju Vijeća – dozvoliti slobodnije raspolaganje sredstvima uz savjetodavnu ulogu gradskih službi, a ne biti protočni bojler za zahtjeve građana i njihovu realizaciju prema odobrenju i autonomnoj procjeni gradskih službi.
- zadužiti konkretnu osobu unutar gradske uprave/službi/tvrtki za komunikaciju i rad sa mjesnim odborima. Npr. Rijekaplus, osoba X zadužena je za održavanje parkova, osoba Y zadužena je za krpanje rupa i održavanje signalizacije na cestama, itd.
- povezati izbore za MO sa datumom lokalnih izbora i omogućiti veći broj biračkih mjesta kako bi se povećala izlaznost na izbore.
Kako vaš mjesni odbor uključuje građane u svoje aktivnosti i odluke? Smatrate li da postoji dovoljno participacije građana i kako planirate potaknuti njihovo veće sudjelovanje?
Naš MO građane uključuje formalno kroz pododbor VMO za društvena događanja, gdje se troje građana uključilo te sudjeluju u organizaciji svih naših programa (Advent, dan MO, dječje maškare).
Osim toga, na svakom našem događanju sudjeluje sve veći broj građana volontera, koji su prepoznali naš rad, vole i posjećuju događanja te razvijaju pripadnost kvartu. Na kraju, usko surađujemo i s kvartovskim udrugama SMART kvart te GIR, koje daju dodatni kreativni i logistički impuls našem radu, posebno na projektima od javnozdravstvenog i ekološkog značaja.
Rubrika “Mjesni Odbori u Fokusu” na Portalu Rijeka danas predstavlja i promovira svaki od 34 riječka mjesna odbora. Ova inicijativa odražava predanost Grada Rijeke prema jačanju mjesne samouprave i poticanju građanskog sudjelovanja u razvoju lokalne zajednice, odgovarajući na preporuku Vijeća građana grada Rijeke. Osim predstavljanja rada Mjesnih Odbora, cilj je potaknuti dijalog između građana i mjesnih odbora te stvaranje prostora za razmjenu ideja i iskustava.
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAŠĆINE-PULAC
