Home Kolumne Može li se riješiti problem buke s terminala Brajdica?

Može li se riješiti problem buke s terminala Brajdica?

1750
0

Rat građana Sušaka i Kontejnerskog terminala Brajdica oko buke traje godinama: 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. 

Građani se bune, ali nitko ih ne štiti pa ni oni koje su odabrali za svoje predstavnike.

Na svaku pritužbu građanima se pod nos stavi zapisnik o ispitivanju buke koji je naravno pozitivan. Buke po njima nema. Dakle, deseci tisuća građana fantazira (!?)

Osobe koje stanuju blizu terminala trpe ne samo visoke tonove, već i basove od udaraca kontejnera i brodskih dijelova. 

Niske frekvencije mogu biti opasne za unutarnje organe, posebno krvne žile starijih ljudi; a na njih su naročito osjetljiva djeca. Nemojmo zaboraviti da se na samo 180 m udaljenosti od terminala nalazi Osnovna škola Pećine. 

Sušak je na brdu i buka se pravocrtno širi do mnogih naselja. Čak i na udaljenosti većoj od kilometra, buka je često nesnošljiva. Zanimljivo je da se buka čuje jače u okolnim naseljima, nego na samom terminalu, a to je zato jer su sirene usmjerene uvis. Stoga radnicima smetaju manje nego okolnom stanovništvu, pored ostaloga i zato što rade u zvučno izoliranim kabinama dizalica s klimatizacijom. 

Posebno je neugodna buka koja potiče od sirena u krugu terminala. Ona nastaje kada se vozila kreću unazad. Ta buka sirena je potpuno nepotrebna jer prema Pravilniku za dizalice sirene za vožnju unatrag nisu zakonski obavezne. Dovoljan bi bio i samo svjetlosni signal na stražnjim kotačima. Zna se da sirena na izvoru ima intenzitet od 110 do 120 dBA. Tu buku na izvoru čovjek ne može izdržati više od jedne minute. Njih je dovoljno isključiti i dobar dio problema bi bio riješen (ne sav), ali odgovorne osobe očito smatraju da stanovnici Sušaka moraju patiti jer se radi o značajnoj gospodarskoj djelatnosti. Valjda zato i buka mora biti značajna. Politika radi.

Također tu nastaje i nepotrebno svjetlosno zagađenje reflektorima koji su usmjereni uglavnom u zrak ili na more. Osim ljudima to svakako smeta i životinjama, pticama, ribama, kukcima.

Postoje zakoni koji štite ljude od buke i svjetlosnog zagađenja, zatim inspekcije, komunalne službe i ostalo; tu su i usklađeni zakoni sa EU. Ali ništa od toga.

Gradonačelnik je na pitanje vijećnice Bradamante nedavno na Gradskom vijeću spontano odgovorio da postoje mjerenja buke i da sva zadovoljavaju granične vrijednosti. Ali opet ljudi se godinama bune. Valjda bi toliki broj ljudi ipak trebao zaslužiti neku pozornost. Zato smo išli pogledati zapisnike o ispitivanju.

Pitamo se zašto bi netko napravio mjerenja suprotno zakonu i ako da, zašto ?

Zato smo napravili laički uvid u zapisnik o mjerenju buke. Molimo znalce da se umiješaju svojim komentarima.

Idemo redom:

Zakonska osnova – Postoji zakon o zaštiti od buke i niz pravilnika od kojih je ovdje značajan Pravilnik

o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, iz 2004. godine.

Međutim, taj pravilnik je stavljen izvan snage 2021. godine kada ga je zamijenio novi.

Mjerenje je trebalo napraviti po novom pravilniku, ali nije.

U odgovoru Gradonačelnika na upit vijećnice Ive Rinčić, koji je nedavno objavljen na portalu Grada Rijeke, nalazi se i link na mjerenja za buku koja je Lučka uprava bila naručila  na Terminalu Brajdica, a koja je napravila ista firma DARH 2 d.o.o.,  kao što je napravila i Akcijski plan. Radi se o dokumentu „Monitoring stanja okoliša lučke uprave“, svibanj 2019. godina. Dokument 2915-A-029-22 u kojem se nalazi i mjernje buke Lučke uprave Rijeka br. 2019-03-12 koji je potpisao dr.sc. Alen Štimac iz firme DARH 2.

a) U nalazu o mjerenju buke 2019.godine posljednje mjerenje je vršeno na 3 pozicije: MM01, MM02 i MM03 (vidi plan)

Točka mjerenja MMO3 nalazi se oko 160 metara od Osnovne škole Pećine i 170 m do prve stambene jedinice i hostela.

Mišljenje: U zapisniku je deklarirano da je izvršeno mjerenje u krugu Terminala. Mjerna točka 3 nije dobro odabrana jer nije dio Terminala Brajdica. Ona se nalazi u zoni 2 te je, ustvari, onaj koji je mjerio dokazao da buka u zoni 2 od Terminala prelazi dozvoljene vrijednosti pa je i zaključak mjerenja pogrešan. Trebao bi glasiti– ne zadovoljava.

b) Temeljem navedenog dokumenta (zapisnika o mjerenju buke) vršeno je mjerenje „ekvivalentne razine buke, LAeq, T=1 min, u tercnom spektru u frekvencijskom pojasu od (31,5-10000) Hz a“.

Mišljenje: čulo sluha čovjeka kreće se u frekvenciji od 20 do 20.000 Hz. Mjerenje nije izvršeno u cijelom spektru čujnosti, iako deklarirani mjerni instrument koji se navodi u ispitivanju ima mogućnost mjerenja čak od 8 do 20.000 Hz. Zašto nije obuhvaćena cijela frekvencija?

c) U zapisniku o mjerenju buke nije mjerena buka u najizloženijim stambenim objektima, niti u boravišnim prostorima.

Mišljenje: Buka nije mjerena sukladno Pravilniku, članak 8. u najizloženijim prostorima, školskim učionicama OŠ Pećine i i najizloženijim stambenim objektima i obližnjem hostelu. Sve to nalazi se na zračnoj udaljenosti manjoj od 200 m i u direktnoj vidljivosti.

d) Izvori buke u zapisniku o mjerenju nisu specificirani po vrsti i intenzitetu izvora, već temeljem dokumenta o prometu kontejnera koji je dostavio naručitelj mjerenja za dane mjerenja. 

Mišljenje: Firma DATH 2 koja je mjerila nije se sama uvjerila u izvore buke, već je dobila podatke o prometu na mjerne dane. Tu je dan prikaz prometa kontejnera. Međutim nije poznato  je li to bio uobičajeni promet ili manji od uobičajenog, također iz izvješća se ne može razaznati  je li bio vezan brod u tom periodu i  je li vršena i takva manipulacija.

e) Zapisnik o mjerenju, zaključna stranica:

Mišljenje: Zanemarila se odredba Pravilnika podcrtana žutom bojom po kojoj na granici dviju zona buka ne smije prelaziti dopuštene razine buke sa zonom s kojom graniči, a to je u ovom slučaju zona 2 prema Akcijskom planu. Za zonu 2 to je po danu 55 dBA prema pravilniku po kojemu je vršeno ispitivanje.

Mišljenje:  

U dokumentu se navodi da je Brajdica temeljem plana prostornog uređenja grada Rijeke – zona gospodarske djelatnosti. Navedeno je upitno s obzirom da u planu stoji da se radi o površini infrastrukturnih sustava (IS), a ne o gospodarskoj zoni.

Industrijska i poslovna područja označena su ljubičastom ili narančastom bojom. Naselja su označena žutom bojom. 

Očito je da ta zona graniči sa stambenom zonom 2 i da je mjerenje trebalo izvršiti na granici zona i u najbližim stambenim objektima i školi, što nije izvršeno. Zašto?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here