Mnogi ljudi koji su preboljeli covid-19 imaju značajno lošije rezultate na testovima inteligencije nego što bi se očekivalo, pokazala je velika studija nedavno objavljena u Lancetovom časopisu EClinicalMedicine, prenosi Index.hr.
Znanstvenici s Imperial Collegea London koji se bave istraživanjem mozga u studiji su koristili rezultate Velikog britanskog testa inteligencije, koji je pokrenut još 2019.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Testiranje inteligencije, provedeno preko interneta, obavilo je 81.337 ljudi od siječnja do prosinca 2020., uključujući gotovo 13.000 zaraženih covidom-19.
Nakon što su uzeli u obzir i isključili utjecaje varijabli kao što su dob, spol, obrazovanje, prihodi, rasna i etnička pripadnost, povijest bolesti, depresija, umor, raniji mentalni problemi i zanimanje, znanstvenici su otkrili da su oni koji su se zarazili virusom imali značajno lošije rezultate od očekivanih u odgovarajućoj demografskoj skupini.
Bolesnici koji su završili na respiratorima imali su najveći deficit, jednak padu IQ-a za sedam bodova, no pad je zabilježen čak i kod osoba koje su preboljele blagi oblik bolesti.
“Deficiti su bili značajni kod hospitaliziranih osoba (N = 192), ali i kod nehospitaliziranih koje su imale biološku potvrdu infekcije covidom-19 (N = 326). Analiza markera premorbidne inteligencije nije pokazala da su ove razlike postojale prije infekcije. Finija detaljna analiza izvedbe kroz podtestove podržala je hipotezu da covid-19 ima utjecaj na više domena ljudske spoznaje”, tumače autori.
“Pad je bio najizraženiji u područjima u kojima se koriste kognitivne funkcije, poput zaključivanja, rješavanja problema, prostornog planiranja i otkrivanja ciljeva.” Ovi rezultati u skladu su s izvješćima o dugom covidu, u kojima se uobičajeno spominju moždana izmaglica, problemi s koncentracijom i poteškoće u pronalaženju točnih riječi”, dodali su znanstvenici.
Starenje mozga za 10-ak godina
Prilikom prvog objavljivanja rezultata studije, prije nego što je prošla recenziju i objavljena u relevantnom časopisu, autori su izjavili da su zabilježili pad inteligencije koji odgovara starenju mozga za 10-ak godina.
No, neki stručnjaci koji nisu bili izravno uključeni u istraživanje tom su prilikom istaknuli da rezultate, iako su vrlo zanimljivi, ipak treba uzeti s određenom rezervom.
“U istraživanju nisu bile poznate kognitivne funkcije sudionika prije nego što su oboljeli od covida-19, a rezultati također ne pokazuju mogu li se bolesnici dugoročno oporaviti, što znači da utjecaji na kognitivne sposobnosti možda mogu biti kratkoročni”, rekla je Joanna Wardlaw, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Edinburghu.
U ovoj studiji procjenjivanje inteligencije prije obolijevanja i nakon njega ima osobit značaj jer su neka ranija istraživanja pokazala da ljudi manjih kognitivnih sposobnosti češće obolijevaju od covida-19 te da se snažnije protive raznim epidemiološkim mjerama, kao što je držanje distance, nošenje maski i cijepljenje.
Naime, jedno istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, provedeno na uzorku od preko 800 Amerikanaca, pokazalo je da se mjerama društvenog distanciranja, što uključuje obrasce ponašanja, kao što je držanje fizičke udaljenosti, izbjegavanje rukovanja i dodirivanja, pranje ruku i nošenje maski, snažnije protive ljudi s manjom inteligencijom te slabijim kapacitetom radne memorije.
S druge strane, britanski su autori pomno isključili razne faktore koji bi mogli imati utjecaj na inteligenciju. Među ostalim, u obzir su uzeli i markere za inteligenciju prije obolijevanja te očekivanja kognitivnih sposobnosti u jasno definiranoj demografiji, što je standardan postupak u istraživanjima u kojima se želi utvrditi kauzalnost, a ne samo korelacija između mogućeg uzroka i posljedice
