Ekološke prednosti su značajne – zamijenite govedinu bubama i dobit ćete iste proteine i hranjive tvari. Imaju li Hrvati želuca za to?
Kukci su hranjivi izvor hrane koji se može proizvoditi na održiviji način od konvencionalne stoke. Dok je konzumiranje insekata uobičajeno u mnogim svjetskim regijama, u zapadnim kulturama je vjerojatnije da se to doživljava s gađenjem.
Potrošnja insekata polagano raste i već se naveliko raspravlja o prednostima. Identificirano je više od 2000 jestivih vrsta. Ali bi li uključivanje insekata u našu prehranu doista smanjilo utjecaj proizvodnje hrane na okoliš i može li se to postići?
Insekti su bogati mastima, proteinima i hranjivim tvarima. To varira od vrste do faze životnog ciklusa, međutim sadržaj proteina insekata je često 40%-60%. Insekti također osiguravaju sve esencijalne aminokiseline potrebne za ljudsku prehranu.
Odrasli cvrčci imaju 65% proteina po težini, što je više od govedine (23%) i tofua (8%). Insekti su također bogati mineralima kao što su bakar, željezo i magnezij. Stoga ne čudi da ljudi danas jedu kukce u mnogim regijama svijeta.
Insekti su daleko učinkovitiji u pretvaranju hrane u energiju od konvencionalne stoke. Odrasli cvrčci i ličinke crva brašnara trebaju 5-10 puta manje hrane od goveda da bi postigli isti dobitak na težini. Insekti su također hladnokrvni, stoga ne koriste svoj metabolizam da se griju ili hlade, čime se dodatno smanjuje potrošnja energije i hrane.
Također se može pojesti veći udio životinja u usporedbi s konvencionalnom stokom. U prosjeku se konzumira samo 45% goveda i 55% piletine. Kod insekata se može pojesti cijela ličinka i 80% odraslog cvrčka. Insekti se također razmnožavaju brže od kralješnjaka, s mogućnošću brojnih generacija u jednoj godini.
Kako bi se osigurala ista hranjiva vrijednost, uzgoj insekata stoga koristi djelić zemlje, energije i vode koji se koriste za konvencionalni uzgoj stoke.
Da bi proizvele kilogram proteina, ličinke crva brašnara emitiraju 14 kg CO2eq, daleko manje od 500 kg CO2eq koji se prosječno emitira u proizvodnji govedine. Za proizvodnju iste količine proteina, uzgoj ličinki crva brašnara koristi 70 puta manje poljoprivrednog zemljišta nego govedina.
Biljke prije mrava
Sva proizvodnja hrane ima ekološke troškove. Međutim, unutar toga postoje značajne varijacije. Govedina, primjerice, proizvodi 100 puta više emisija stakleničkih plinova od proizvodnje graška.
Uzgoj insekata obično pada između ovih krajnosti. Iako može biti manje štetan za okoliš od proizvodnje mesa, ima veći otisak od većine biljnih namirnica. Po kilogramu proteina, proizvodnja graška emitira samo 4 kg CO2eq, dok tofu zahtijeva otprilike polovicu poljoprivrednog zemljišta potrebnog za uzgoj insekata.
Jesu li insekti hrana koja je prihvatljiva za klimu (ili je prihvatljivija) ovisit će o tome što zamjenjuje protein kukca. Ako se hrana na bazi insekata koristi kao zamjena za konvencionalno meso, to bi moglo donijeti važne dobitke. Međutim, velike bi se koristi mogle postići ako se prihvate biljne alternative.
Promjene u prehrani mogu radikalno promijeniti utjecaj potrošača na okoliš. Prosječna prehrana u SAD-u koristi više od 10 puta više zemlje po osobi od prosječne indijske prehrane, prvenstveno zbog vrste hrane koja se konzumira.
Svake se godine baci 1,3 milijarde tona hrane proizvedene za ljudsku prehranu. Drugo područje u kojem bi se kukci mogli pokazati vrijednima je proizvodnja hrane ili stočne hrane od nusproizvoda hrane ili otpada od hrane. Muhe crnog vojnika uzgojene na nusproizvodima kao što su ljuske badema mogu se pretvoriti u hranu za stoku ili uzgojene plodove mora.
Međutim, hranjenje insekata organskim nusproizvodima zahtijeva pažljivo upravljanje kako bi se izbjegli rizici od kemijske i mikrobne kontaminacije. Nekoliko vrsta insekata može probaviti određene kontaminante, ali postoji mogućnost štetne bioakumulacije. Stajsko gnojivo i ugostiteljski otpad stoga su zabranjeni kao hrana za insekte iz uzgoja u Europi.
Hoće li Europljani jesti više insekata?
Tržište jestivih kukaca u Europi i Americi raste. Unatoč tome što je samo 10,3% Europljana izjavilo da bi bilo spremno meso zamijeniti kukcima, predviđa se da će tržište jestivih insekata dosegnuti 4,63 milijarde američkih dolara (3,36 milijardi funti) do 2027. godine.
Prihvatljivost hrane može se promijeniti s vremenom. Rajčice su u Britaniji smatrane otrovnima i odbacivane više od 200 godina. Jastoga, danas skupe delikatese, prije je bilo toliko u SAD-u da su posluživani radnicima i zatvorenicima i obično su korišteni kao gnojivo i mamac za ribe.
Jastog je postao moderno jesti tek nakon sredine 18. stoljeća. Od tada je njegova popularnost porasla, a očekuje se da će globalno tržište jastoga dosegnuti 11,1 milijardu američkih dolara (9,7 milijardi funti) do 2027. godine.
Potrošnja insekata u Europi također bi se mogla normalizirati. Zapadni potrošači pokazuju sve veću spremnost na konzumaciju prerađene hrane od insekata. Uključivanje insekata u poznate namirnice kao što je brašno predstavlja jedan od načina poboljšanja njihovog prihvaćanja.
Jestivi kukci nisu jedino rješenje za postizanje održivijeg prehrambenog sustava. Međutim, oni pružaju hranjivu i održiviju zamjenu za konvencionalno meso. Njihova proizvodnja, fleksibilnost i raznolikost znači da će vjerojatno igrati sve veću ulogu u kružnijem prehrambenom sustavu. (Dr Peter Alexander, University of Edinburgh)
