Ali tehnologija nije apsolutno zlo. Međutim, djeca se moraju naviknuti na pravilno korištenje i razviti potrebne vještine. Zato oduzeti djeci mobitel je prvi korak.
Oduzeti djeci mobitel čin je ljubavi i brige s ciljem zaštite njihove kreativnosti i promicanja zdravog rasta. Pogledajmo pobliže dječje vrtove, konkretan primjer alata koji može pozitivno doprinijeti razvoju djeteta. Tehnologija se, važno je naglasiti, ne smije promatrati kao apsolutno zlo. Ona predstavlja snažan komunikacijski alat na koji se djeca moraju naviknuti i kojemu moraju imati pristup. Tehnološka znanja, uključujući društvena znanja, zahtijevaju dubinsku analizu usmjerenu na razvoj vještina i svjesnog upravljanja sustavima koji ih karakteriziraju.
Internet – sastavni dio života naše djece
Web će neizbježno biti sastavni dio života naše djece, kako u svakodnevnim aktivnostima tako i u budućem radnom kontekstu. U tom okviru, zadaća je roditelja, zajedno sa školom, pozitivno pridonijeti web obrazovanju djece, omogućavajući im racionalan i informiran pristup internetu.
Međutim, ta ista tehnologija koja može obogatiti dječje živote riskira njihovu invaziju, pretvarajući se iz kulturne revolucije u puku tehnološku invaziju. Za ovu pojavu nisu krivi toliko mladi, koliko manjak alternativa koje predlažu odrasli, koji često ne razumiju komunikacijske kodove nove generacije ili zanemaruju posvetiti energiju dijeljenju. Dok brzina interneta jamči brzo korištenje informacija, s druge strane može stvoriti značajnu distancu između djece i stvarnog svijeta. Dok mreža nudi trenutni plod, dječji vrtovi zahtijevaju strpljenje i vrijeme da proizvedu jedan cvijet. Brzina interneta stoga bi mogla udaljiti djecu od sporijeg i prirodnijeg ritma fizičkog svijeta, riskirajući stvaranje nezadovoljstva.
Svjestan izbor izbjegavanja izlaganja djece tehnološkim alatima
Potreba za očuvanjem sporosti i postupnog napretka prirode očituje se i u svjesnom izboru izbjegavanja izlaganja djece tehnološkim alatima u prvim godinama života. Baš kao što se preporučuje ograničiti korištenje televizije, računala, videoigara i tableta za djecu u dobi od nula do dvije godine, bitno je osigurati da razumiju i cijene spori protok prirodnog vremena.
Djeca imaju pravo istraživati i eksperimentirati s tehnologijom, ali u isto vrijeme imaju pravo razumjeti sporost prirode. „Dječji vrtovi“, pedagogija koju je u devetnaestom stoljeću uveo njemački pedagog Friedrich Fröbel, i danas zadržavaju snažnu idealnu vrijednost. Ovi vrtovi, mjesta gdje djeca njeguju prirodu, razvijaju odgovornosti, ostvaruju svoje kreativne potencijale i uče umijeću čekanja. Takvi vrtovi mogu ponuditi vrijedne lekcije koje nadilaze digitalni svijet.
Digitalno doba 1800-ih je još bilo daleko, no potreba za dječjim vrtovima izdržala je test vremena. Danas djeca doživljavaju obrazovnu revoluciju u kojoj znanje, koje je internetom postalo neposredno i transnacionalno, zahtijeva uravnotežen pristup.
Roditeljske zadaće
Roditelji danas imaju dvije temeljne zadaće: educirati svoju djecu za svjesno korištenje interneta, a istovremeno im dati priliku da održe zdrav odnos prema prirodi i prirodnim ritmovima svijeta. Uzgoj biljke, po mogućnosti za prehranu ili u malom povrtnjaku na balkonu kuće, predstavlja se kao praktičan eksperiment koji podsjeća na ciljeve dječjih vrtova. Kroz čin sadnje, zalijevanja, čekanja, njegovanja i praćenja, djeca mogu razviti dublju vezu sa svojim unutarnjim ‘ja’ i naučiti važne lekcije o strpljenju, čekanju i odlučnom postizanju ciljeva.
