Ratovi i industrija oružja, moćnici, mir i hrabrost pregovaranja bili su u središtu Papinog razgovora s novinarom Lorenzom Buccellom, čije je neke odlomke Vatican News anticipirao
Dugi intervju dat RSI, talijansko-švicarskoj TV postaji, koji će biti emitiran 20. ožujka u kulturnom programu ‘Cliché’ i o kojem Vatican News prikazuje neke istaknute dijelove. U središtu razgovora s novinarom Lorenzom Buccellom sukobi u Ukrajini i Gazi.
Riječi pape Franje jake su riječi. “Vjerujem da su jači oni koji vide situaciju, oni koji misle na ljude, oni koji imaju hrabrosti podići bijelu zastavu da pregovaraju. A danas možemo pregovarati uz pomoć međunarodnih sila”, kaže. Rat na Bliskom istoku? “Dvije strane to rade, a ne jedna. Neodgovorna su obje koje ratuju”, navodi. Ističe kako “ponekad humanitarne intervencije služe za prikrivanje osjećaja krivnje”. A naglasak stavlja na one koji govore o obrani, “a onda bombardiraju druge”.
Papa: Iza rata stoji industrija oružja
Kako svjetski moćnici odgovaraju papi kada traži mir? “Ima onih koji kažu: istina je, ali mi se moramo braniti. I onda shvatite da oni imaju tvornicu aviona da bombardiraju druge. Ne da se brane, nego da uništavaju. Kako završava rat? Smrtima, razaranjima, djecom bez roditelja. Uvijek postoji neka geografska ili povijesna situacija koja uzrokuje rat…To može biti rat koji se čini ispravnim iz praktičnih razloga. Ali iza rata stoji industrija oružja, a to znači novac.”
Tvornice oružja se najviše isplate
“Rekao mi je ekonomist, prije mjesec dana – davao mi je izvještaj o Vatikanu, uvijek u deficitu – rekao mi je: znaš li gdje investicije danas daju najviše prihoda? Tvornica oružja. Zarađivati ubijajući: tvornica oružja”. “Rat je strašan. I nema bijelog rata. Rat je crveni ili crni.” “Uvijek kažem ovo: kad sam bio u Redipugliji 2014., plakao sam. Onda mi se isto dogodilo u Anziu – kaže -, zatim svakog 2. studenog se idem moliti na groblje. Zadnji put sam išao u britansko groblje i gledao dob poginulih. Strašno. To sam već rekao, ali ću ponoviti: kad je bila komemoracija iskrcavanja u Normandiji, svi šefovi vlada su slavili taj datum, ali nitko nije rekao da je na toj plaži palo čak 20 tisuća mladih.”
Hrabrost bijele zastave
“Vjerujem da su jači oni koji vide situaciju, oni koji misle na ljude, oni koji imaju hrabrost podizanja bijele zastave, pregovarati. I danas možemo pregovarati uz pomoć međunarodnih sila. Riječ pregovarati je hrabra riječ. Kad vidiš da si poražen, da ne ide dobro,treba imati hrabrosti pregovarati. Sram te je,ali sa koliko će to smrti završiti? Pregovaraj na vrijeme,traži neku državu da se bude posrednik. Danas, na primjer u ratu u Ukrajini, ima mnogo onih koji žele djelovati kao posrednici. Turska se ponudila za to. I drugi. Nemojte se sramiti pregovarati prije negoli što se stvari pogoršaju.”
U Gazi rat između dviju neodgovornih strana
“Moramo ići naprijed. Svakog dana u sedam navečer zovem župu u Gazi. Šest stotina ljudi živi tamo i govore što vide: rat je. A ratuju dvije strane, a ne jedna. Neodgovorni su svi koji ratuju“. “Tada ne postoji samo vojni rat, postoji ‘gerilski rat’, da tako kažem. Hamasa na primjer, pokret koji nije vojska. To je loša stvar.”
Pojašnjenje glasnogovornika Vatikana: “Papa ne traži od Kijeva da se preda”
Intervencija Mattea Brunija pojašnjava i opovrgava tumačenje nekih novinskih agencija o Papinim izjavama o “hrabrosti bijele zastave” i ratu u Ukrajini.
”Papa koristi izraz bijela zastava i odgovara uzimajući sliku koju je predložio voditelj razgovora, kako bi njome označio prekid neprijateljstava, primirje postignuto hrabrošću pregovora. Na drugom mjestu u intervjuu, govoreći o drugoj konfliktnoj situaciji, ali misleći na svaku ratnu situaciju, Papa je jasno rekao: “Pregovori nikada nije predaja”, precizira vatikanski glasnogovornik. “Papina nada – ponavlja Bruni – ostaje ona koja se uvijek ponavlja posljednjih godina, a nedavno je ponovljeno u povodu druge godišnjice sukoba: “Iako ponovno izražavam svoju duboku naklonost prema napaćenom ukrajinskom narodu i molim za sve, posebno za brojne nevine žrtve, molim neka se nađe onaj djelić ljudskosti koji nam omogućuje stvaranje uvjeta za diplomatsko rješenje u potrazi za pravednim i trajnim mirom”.
