Ko za vraga, nakon moje zadnje kolumne o novom mostu Krk i luci svih luka, famoznoj i nikad dočekanoj luci Krk-Sjever, igrom slučaja, našao sam se na projektu svih projekata Primorsko-goranske županije i Općine Čavle , Goranskom sportskom centru Platak, kojeg sam baš spomenuo u perspektivi globalnog zatopljenja. Po ocjeni klimatskih stručnjaka ova godina će biti najhladnija godina u našem životu, a sve sljedeće će biti sve toplije. Ovo je bila idealna prilika da se barem još jednom u životu osjeti hladnoća i škripanje snjega pod planinarskim gojzericama. Tu priliku nisam htio propustiti pa sam 2 dana lutao po Platku i okolici.
Da ironija bude veća sa svojom suprugom naletio sam na horde novinara i televizijskih kamera pred novom žičarom dok smo hodali pod punom planinarskom opremom prema Malom planinarskom domu “Sušak”. Prvo su stupili u kontakt s mojom suprugom ali ih je ona uputila na mene. Ja sam kao ralica probijao put kroz nanose dubokog snijega kako bi došao do toplog napitka i ugrijane planinarske kolibe. Bura je nemilice štipala obraze i raznosila snijeg koji me je zasljepljivao. U jednom trenutku sam shvatio da sam izgubio suprugu pa sam krenuo natrag. U tom bijelom slijepilu odjednom mi se je ukazao plavi mikrofon HRT pred nosom: ‘Može par pitanja u vezi Platka i skijanja?’, odzvanjalo mi je ušima.
Filipinac na topu za zasnježivanje
Na trenutak sam pomislio da se radi o bijelom ludilu, i da je ovo kraj, te da ću biti zapamćen kao zadnji koji je nastradao u snježnoj mećavi na ovim prostorima, ali nakon par gutljaja ruma is pljoske vratio sam se u stvranost, i shvatio da su televizijske kamere uperene u mene.
Kada sam malo bolje pogledao preko ramena reportera shvatio sam da se nalazim na skijaškoj stazi, a snježnu mećavu stvarao je top za zasnježivanje s kojim je upravljao Filipinac. WTF…is going on here… Gdje je nestalo to grobničko pleme . Da im se ni ča dogodilo? Da nisu potaracani kao američki indijanci?
Gospodo, bolje da me ništa ne pitate o skijaškom centru na 1100-1363m nadmorske visine, na desetak kilometara zračne linije od mora, gdje se miješaju mediteranska i planinska klima, sa skijalištima na južnoj strani i sa svom ovom modernom i skupom mehanizacijom koju netko treba plaćat za dva tjedna skijaške sezone u doba globalnog zatopljenja. Ništa domaće se ovde ne prodaje osim Fućkovih kobasic. Pivo austrijsko, voda austrijska, pića austrijska, samo zaposlenici nisu iz Austrije. Kao da sam na austrijskom skijalštu, a tamo vam je i vino iz Austrije. Niš našega hrvaškoga nećete nać va Austrije.
Ki je tu lud?
I sad ki je tu lud. Mehanizacije, žičara, hrana se z Austrije, zaposlenici z Filipina jedino su lokalni SDP-ovci na rukovodećim pozicijama. Kada potrošin tu 100 euri, 70 euri gre va Austriju, 10 va Filipine a 20 va SDP-ov takujin. A ča kada nema sniga i kada se ova mlađarija z Rike, zbog dela, iseli va tujinu? Ki će to onda plaćat? Ke mone smo mi!
Šalu na stranu, realnost stvarno nije puno bolja od ove grobničke besede. Za one koji još uvijek stavljaju razum ispred emocija , ako ih još ima u PGŽ, u nastavku neke činjenice u vezi Platka. Naš problem u PGŽ, ali i u cijeloj Hrvatskoj, je taj da svi oni koji obnašaju vlast koriste proračun prije svega za rješavanju osobnih i stranačkih problema. Svi njihovi projekti u konačnici zapošljavaju njihovu stranačku bazu i opterećuju proračun, a pojačavaju iseljavanje ljudi u Zagreb ili EU. U grobničkoj besedi naći ćete uzročno-povratnu vezu iseljavanja i politički motiviranih projekata.
Izrada snijega ima negativan utjecaj na okoliš
Izrada snijega je energetski intenzivan proces i ima negativan utjecaj na okoliš, a oboje inherentno ograničavaju njegovu upotrebu. Problem zasnježivanja skijaških staza na Platku možemo podijeliti na tri kategorije.
1. Temperatura vlažnog termometra & relativna vlažnost zraka
2. Vjetar i sunčeva insolacija
3. Troškovi zasnježivanja po m3 snijega
Platak zbog svog specifičnom položaja i nadmorske visine (1100-1363m) ima mješavinu mediteranske i planinske klime, a skijaške staze su na južnim stranama brda pa su podložne sunčavoj insolaciji ali i jakim udarima vjetra. Sve to utječa na razinu i kvalitetu zasnježivanja pa troškovi mogu odletjeti u nebo.
Za pokretanje sustava za izradu snijega potrebna je temperatura vlažnog termometra od -2,5 °C kod 60% relativne vlažnosti zraka. Ako je atmosferska vlažnost vrlo niska (ispod 50%) , ova se razina može postići na temperaturama malo iznad 0 °C, ali ako je vlažnost zraka visoka, potrebne su niže temperature. Za mediteransko /planinske vremenske uvjete na Platku početna temperature je otprilike -5°C sa maksimalno 65% vlagom u zraku kako bi se dobio suhi snijeg na podlozi staze. U eri globalnog zatopljenja postavlja se pitanje ako ćemo uopće u budućnosti biti u poziciji kada će vremenske prilike dopustiti inicijalno zasnježivanje i njegov dulji period.
Švedska studija je pokazala da top za zasnježivanje u prosjeku koristi 3,5 do 4,3 kWh električne energije po m3 snijega na 31 skijalištu u Švedskoj. Raspon se kreće od 1 do 14kWh/m3 snijega a sve ovisi o različitim vremenskim uvjetima na tim skijalištima. Uvjeti na Platku ne mogu se uspoređivati s Švedskom pa je pretpostaviti da će troškovi bit blizu 14kWh/m3 snijega ako ne i viši.
Može li ovaj projekt biti rentabilan?
Sustav zasnježivanja predviđa rad od tri topa istovremeno na površini s tlačnim cjevovodom iz crpne stanice sugrađenom crpkom. Snježni topovi rade pod pritiskom vode od minimalno 10 bara do maksimalno 15 bara, uz potrošnju vode 10 – 18m³ l/ h, izradom snijega od 50 do 60 m³ / h kod optimalne vlage zraka od 60 %. Elektropogon je 17 KW s 380 V napona napajanja sustava. Za cjelokupno zasnježivanje staze potrebno je cca 6372,30 m³ snijega.
Vrijeme izrade potrebne količine snijega, s radom tri snježna topa iznosi 36 sati. Pretpostavlja se da će sustav raditi u noćnim satima maksimalno 8 sati na dan, što iznosi oko 4,5 dana rada zasnježivanja. Vrijeme zasnježivanja predviđeno je uglavnom u noćnim satima kada su temperature zraka i vode niske. U vrijeme rada snježnih topova optimalni pritisak i dotok vode kreće se od 5 l/s, pritiskom od 15 bara. Visokovrijedna snježna masa postiže se radnim pritiskom na glavi s mlaznicama od 12 do 15 bara pri minimalnoj temperaturi zraka od – 2 Cº i vlage zraka od 60 %.
Globalno zatopljenje u kombinaciji sa zamjenom stanovništva, iseljavanjem, postavlja logično pitanje može li ovaj projekt biti rentabilan? Platak nije ski resort sa hotelima pa je ovisan o građanima Rijeke i dnevnim izletima. Ja sam siguran da će ovaj projekt godinama opterećivati proračun PGŽ i da će još više ubrzati iseljavanje mladih obitelji iz naše županije.
