Šišmiš je svijetu donio pandemiju koronavirusa, a u Hrvatskoj je zaustavio najveći strateški projekt – gradnju nizinske pruge Rijeka-Zagreb- Botovo vrijednu milijardu eura. Naime, kaže se u prilogu RTL Direkta, na trasi pruge nalaze se brojna staništa šišmiša, ćuka, žutog mukača i pjegave strizibube, a studija utjecaja na okoliš nije napravljena.
U Hrvatskim željeznicama toga su se sjetili tek sad kad je gradnja trebala početi pa se zbog toga ne zna kada će krenuti. Prije nego krenu radovi, znanstvenici će najmanje godinu dana istraživati kako raste biljka Mirisava žlijezdača, kako se kreće Velika pjegava strizbuba, kako skače žaba Žuti mukač i gdje točno leti nekoliko vrsta šišmiša.
“Nizinska pruga Zagreb-Rijeka je usporena zbog monitoringa šišmiša i ćukova, jeste li upoznati s tim? Što ste rekli, ćukove i šišmiše, pa moguće je, ali se nadam da te studije neće usporit projekt koji je bitan za Hrvatsku. Je li to trivijalan problem? Ne bih rekao da je trivijalan, postoje propisi, moramo voditi računa o staništima tih životinja”, kazao je premijer Andrej Plenković.
Brza nizinska pruga od mađarske granice preko Botova do Rijeke najskuplji je građevinski projekt u povijesti Hrvatske – 270 kilometara pruge košta 3,6 milijardi eura. Sjeverni dio se gradi, a dionica Oštarije-Škrljevo tek se projektira. Prugu je najavio još ministar Božidar Kalmeta prije 15 godina, a tek ove godine HŽ je podnio zahtjev za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
“Nastavno na to, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je, a nakon prethodno traženog mišljenja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, u travnju donijelo Rješenje u kojemu se navodi da se vezano uz provođenje spomenutog projekta ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže te da je obvezna glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu”, kažu u HŽ-u.
Formulacija “značajni negativni utjecaji” je nova, a nagađa se da bi zbog nje pruga umjesto do 2027. godine mogla biti dovršena tek 2033. godine. Istraživanja flore i faune već su trebala biti napravljena – poručuju bivši SDP-ovi članovi Vlade koji se s cijelim projektom ne slažu.
“Što poručujete onda onima koji kažu – a što sad ti šišmiši, ćukovi, što će nam sad to usporiti, ovo je ipak teško milijardu eura? Pa, ja nisam velika zagovornica nizinske pruge, ako se to realizira na način na koji je planiran. To podrazumijeva 40 kilometara tunela, to je vrlo invazivno prema vrstama i krajobrazima”, poručuje bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.
“Je li se moglo predvidjeti ranije da će doći do ovakvih komplikacija? Da. Zato smo i odlučili da idemo u rekonstrukciju postojeće pruge, što je onda bilo, a vjerojatno je i sada bolje rješenje”, kaže za RTL bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Najveći projekt zaustavljen zbog zaštite prirode bila je hidrolektrana Ombla kraj Dubrovnika. Baš zbog nje žestoko su napadali tadašnju ministricu Holy za čijeg su mandata zaživjela europska pravila Natura 2000.
“To se može dogoditi i nizinskoj pruzi, tako da ne bi čudilo da i ova nizinska pruga bude zaustavljena”, kaže ona.
