Puhovski: Fašizam najmanje koljački totalitarizam 20. stoljeća, antifašizam nema veze s demokracijom, Tito je odgovoran za masovne zločine

U spomen-parku Brezovica nedaleko od Siska danas će, kao i prethodnih godina još od 1990-ih, tradicionalno biti obilježen Dan antifašističke borbe.

O uvođenju dana antifašističke borbe za N1 govori Žarko Puhovski, politički analitičar i profesor političke filozofije u mirovini.

“Za većinu političke elite to je bio praznik nametnut Tuđmanovom voljom. Znalo se da on ima vezu s antifašizmom iz biografskih razloga pa, eto, nek’ mu bude. Tako se to uglavnom i tretiralo. Sjećam se da su prvih godina mnogi u dućanima dan uoči praznika ponosno isticali “radimo i sutra”. Taj praznik ima veće mjesto u kalendaru nego u stvarnosti”, smatra Puhovski.

Paradoksalno je, kaže, što su jedini s punom sviješću o važnosti antifašizma nastupali oni koji su na ustaškoj strani.

“Oni to vide kao summum malum, najgore zlo i, kako vole reći, najveću nesreću hrvatskog naroda”, dodaje.

S druge strane, napominje Puhovski, s antifašizmom se postupalo traljavo.

“Od toga da dio antifašista gorljivo odbija prihvatiti da je antifašizam odgovoran i za brojne nevine žrtve – što je po mom sudu moralni skandal bez presedana – do toga da je u svjetskim razmjerima, od Umberta Eca pa nadalje, fašizam postao neka vrst svakidašnje psovke koja se koristi za svakoga tko vam se ne sviđa. Tu je relativizaciju dobrim dijelom započela šezdesetosmaška generacija koja je na uličnim demonstracijama svakom policajcu s pendrekom uredno vikala da je fašist”, kaže.

Zahvaljujući tom traljavom odnosu fašizam je, kaže Puhovski, postao nešto ne baš ozbiljno.

“Nazivati nekoga tko vas pretuče na ulici fašistom cinizam je spram milijunskih žrtava fašizma. Zapravo je fašizam najmanje koljački totalitarizam 20. stoljeća. Bio je najstariji, ali je donio daleko najmanje žrtava za razliku od nacizma i staljinizma. U tom smislu puno je bolja bila kominternovska formulacija iz 1930-ih koja je glasila: nacifašizam”, govori Puhovski o samoj pojmovnoj zbrci oko fašizma i antifašizma.

Antifašizam nema veze s demokracijom

U raspravama se, kaže, pomiješaju pojmovi pa na koncu ljudi iz antifašističke lige govore o “demokratskoj tradiciji antifašizma” koja na ovim prostorima nije postojala.

“Antifašizam nije ništa drugo nego odlučnost borbe protiv nacifašizma. Za to nikakva demokracija nije bla uvjet i zato je Churchill bio puno pametniji shvativši da mora prihvatiti kao saveznika jedan drugi totaltarni sustav, Staljinov naime, jer bez toga pobjeda u ratu nije bila moguća. Antifašizam nema u sebi demokratske sadržaje, nego samo pretpolitički, elementarno moralni stav da se najgore zlo suzbije. Izvlačiti iz antifašizma značajke poput demokracije ili prava potpuno je pogrešno. Ovi nesretnici koji nose jugoslavensku zastavu na gay prideu nemaju pojma da je jugoslavenski sustav zakonski proganjao alternativne životne stilove”, kaže Puhovski.

Antifašizam u Ustav, a “ustaška” kuna u džepove

Puhovski drži da je Dan antifašističke borbe “praznik koji se otaljava”, koji je nametnut i mora ga se obaviti. A nametnut je, kaže, zato što je Tuđman htio da antifašizam uđe u izvorišne osnove Ustava kako bi balansirao između jednih i drugih.

“Po mom sudu, ključna forumlacija o antifašizmu u Ustavu je da stoji “nasuprot postojanju NDH”. No, to samog Tuđmana nije omelo da nam podvali za desetljeća ustašku valutu kunu koja do 1941. godine nikad nije postojala kao hrvatski novac. To mi se činilo većim problemom od pozdrava Za dom spremni”, ističe.

“Da Hitler nije napao Sovjetski savez…”

U cijelom tom kolopletu nejasnoća, u subotu ćemo, kaže Puhovski, opet imati okupljanje u jednoj šumi.

“Tamo će opet biti rasprave o tome koliko je njih zapravo bilo tamo, tko je od njih otišao u partizane, a tko nije, kad su se počeli boriti… Uopće nema dvojbe da se oni tamo u Brezovici ne bi sastali da Hitler nije napao Sovjetski savez. Tko to ne može priznati, slijep je za činjenice. S druge strane, oni su se jedini suprotstavili NDH. I to je nešto što je nedvojbena vrijednost, jer je NDH bila najveće zlo u hrvatskoj povijesti. Ali, to je dovelo i do koljačkog oslobođenja.

Josip Broz Tito odgovoran za masovne zločine

Oslobodili su od najgoreg zla, omogućili da se razvije Hrvatska u Jugoslaviji, ali su prvih nekoliko godina te Hrvatske u Jugoslaviji bile usporedive s NDH po razini terora. Od Bleiburga nadalje ubijalo se neštedimce, bez obzira na to tko je bio kriv, a tko nije. To se nije ustanovljavalo, nego se naprosto masovno ubijalo, e da bi novi poredak sebi osigurao vlast. Ne mogu shvatiti zašto se to ne priznaje. Konačno, to je nešto što se ne može skinuti i sa slike Josipa Broza Tita – da je odgovoran za te masovne zločine”, kazao je Puhovski.

Na koncu se vratio na smisao današnjeg antifašizma.

“Na razini formule: antifašizam danas nema smisla jer više ne postoji fašizam u punom smislu tog pojma, kao jedinstvo ideologije, pokreta i poretka. Ima, međutim, smisla biti antifašist jer fašista uokolo ima podosta”, zaključio je.