Putovanje sjeverom: Zašto posjetiti baltičke zemlje?

Na Baltiku nikad nije prevruće, iako temperatura ponekad zna dostići i do 30 stupnjeva, no ipak su  ljetni mjeseci oni tijekom kojih je temperatura najugodnija za pravi doživljaj ovih zemalja. Treba reći da su baltičke republike, odnosno Estonija, Litva i Latvija, još uvijek destinacije zaštićene od mase turista. Upravo iz tog razloga, ove su ove zemlje danas neobrađeni dijamanti rezervirani za one koji traže  autentičnost i originalnost. Ima još jedna nezanemariva pojedinost, cijene su tu još uvijek prihvatljive. Najbolje je organizirati putovanje u baltičke republike kako bismo ih vidjeli zajedno, u jednom potezu, jer imaju nevidljivu nit koja ih povezuje.

Litva

Etimologija riječi Litva: dolazi od riječi “liti”, što znači kao i kod nas. Lijevati, kišiti. Ima puno kišnih dana godišnje.

Baltička je to ravničarska zemlja koja ima veselu zastavu. Malo je veća od Hrvatske, ali ima manje stanovnika.

Zemlja u kojoj uskrsna jaja ne nosi zec, nego baba.

Zanimljivo je da je navodno Hannibal Lecter rodom iz Litve.

Litvanci govore litavskim jezikom koji spada u baltičku skupinu i potpuno je nerazumljiv. Što je najgore, nitko ne zna engleski.

Glavni grad: Vilnius

Latvija

Latvija je država na Baltičkom moru, smještena između Litve i Estonije. Njen krajolik karakteriziraju široke plaže i guste, prostrane šume. 

Glavni grad, Riga, dom je drvenih ili secesijskih zgrada.

Najzanimljiviji dio Rige je njena arhitektura, posebno šarmantan način gradnje i fantastična osvijetljenost svih građevina noću. 

S oko 720.000 stanovnika, Riga je najveći grad Latvije i ujedno i najveći grad u baltičkim državama te ima status glavnog kulturnog, obrazovnog, političkog, financijskog, komercijalnog i industrijskog centar Baltika. 

Stara Riga nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine jer ima najveći broj građevina u stilu secesije u Europi.

Hrana u Latviji je poznata po kopru. Kopar Latvijci stavljaju čak i na pizzu. 

U Rigi kao suvenir treba kupiti nešto od jantara jer ga tamo ima u izobilju.

Estonia

Ima puno sličnosti i dobrim dijelom dijeli povijest ostatka Baltika.

Najsjevernija je baltička zemlja. Ima razvedenu obalu s puno zaljeva, poluotoka i 2355 otoka. Najviši vrh (ujedno i najviši vrh Baltika) s nadmorskom visinom od 318 metara.

Klima nešto povoljnija nego u Litvi i Latviji.

Estonski jezik spada u ugro-finsku skupinu jezika, dakle nama je potpuno nerazumljiv.

Zemlja koja ima dobar standard i za nas je najskuplja od te tri.

Prva zemlja koja je održala izbore online.

U odnosu na broj stanovnika zemlja koja ima najveći broj top modela.

Glavni grad je Tallinn. Zovu ga još Sjeverni Dubrovnik. 

Ulaskom u Stari grad kao da se vraćate u vrijeme srednjeg vijeka. Stari grad dijeli se na gornji i donji. Stoljećima stare ulice popločane kockama, zanimljive fasade, gotičke crkve i skrivena dvorišta – a sve to okruženo srednjovjekovnim zidinama i tornjevima.

Jedan šarmantni grad, čista razglednica, prekrasan, očuvan.

Osnovne osobine baltičke kuhinje

Ona je izvorna, prirodna i ukusna. Iako vrlo jednostavna, ponekad je, posebno u kombinaciji sastojaka i vrlo maštovita. Temelji se na sezonskim namirnicama porijeklom s polja, vrtova, pašnjaka, mora, jezera i šuma, mesu, ribi, mliječnim proizvodima, povrću, voću i šumskim plodovima, koje na stolove dolaze svježe ili još češće, prirodno konzervirane. 

Za duge i hladne zime meso i riba, najčešće haringe, jegulje i losos, se mariniraju, usoljavaju, suše ili spremaju u aspiku. Uz omiljenu svinjetinu koja se jede svježa i prerađena u suhomesnate proizvode (posebno su omiljene krvavice!), jede se i divljač te junetina. Osim što se jede u svježim salatama, povrće se kiseli, pa se prehrana temelji na kiselom zelju te ukiseljenom povrću, cikli, krastavcima i gljivama, kao i na ukuhanom bobičastom šumskom voću.

Jede se mnogo krumpira, kruha i tijesta, posebno kaša od različitih žitarica, pšenice, raži i ječma te grahorica. Tako se od pamtivijeka sprema kaša od različitih, prepečenih mljevenih žitarica pšenice, ječma, raži, slanutka, koja se miješa s mlijekom ili kefirom i sladi šećerom ili medom, ali i slatkim vrhnjem te šumskim bobicama. Poznat je njihov tamni raženi kruh.

Prehrana se temelji i na mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda, siru, vrhnju, kefiru i  maslacu, koji se jedu sami ili u kombinaciji s mesom, a što je posebno zanimljivo i maštovito, s ribom, pa se tako koriste za spremanje salata, kuhanje juha i pirjanih jela. Kao začin se, i to vrlo šparno, uglavnom koristi češnjak, kopar, peršin, celer, mažuran te kumin. Uz jelo su omiljena alkoholna pića, pivo, domaća votka i biljne rakije, a tipično piće je kvass.