Cilj projekta je povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom na području grada Rijeke ulaganjem u modernizaciju proizvodnih pogona (toplana) i distribucijske mreže uz postupan prelazak na energetski učinkovit sustav centraliziranog grijanja. O projektu za našu rubriku RIINTERVJU razgovaramo s direktorom Energa Markom Križanecom.
- Koji je cilj projekta obnove toplinarstva Grada Rijeke?
Cilj projekta „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ je povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom u gradu Rijeci putem ulaganja u modernizaciju toplana i toplovoda uz postupan prelazak na obnovljive izvore energije.
Postavljeni cilj ostvarujemo povezivanjem individualnih toplinskih sustava u istočnom i zapadnom dijelu grada Rijeke u jedinstvene sustave proizvodnje, distribucije i opskrbe koji će jednim dijelom energiju dobivati iz kogeneracije i obnovljivih izvora energije.
Na taj način postižemo uštedu energije, smanjujemo gubitke distributivne mreže te doprinosimo zaštiti okoliša kroz smanjenje emisija ugljikovog dioksida te dušikovih i sumporovih oksida.
- Koje su glavne aktivnosti projekta, posebno u vezi s obnovom distribucijske toplovodne mreže i proizvodnih pogona toplana?
Projekt obuhvaća obnovu postojeće toplovodne mreže u duljini od 7,9 km, izgradnju 2,5 km novih spojnih toplovoda, modernizaciju i povezivanje 3 toplane u sustav Istok, 3 toplane u sustav Zapad te rekonstrukciju toplane Srdoči.
Obnova sustava toplana podrazumijevala je ugradnju kogeneracijskih uređaja za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, velikih spremnika toplinske energije te ugradnju solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora.
Spomenute visokoučinkovite kogeneracije istovremeno proizvode toplinsku i električnu energiju, a pri tome se umjesto loživog ulja kao energent koristi ekološki puno prihvatljiviji prirodni plin. Rezultat je smanjenje emisije CO2 i uklanjanje SO2 iz proizvodnje.
Uvedena je automatizacija odnosno povezivanje sa sustavom koji omogućuje daljinsko upravljanje toplanom. Ugrađen je moderni sustav detekcije puknuća na toplovodima što će doprinijeti bržem otkrivanju puknuća u mreži ako do njih dođe, a krajnje podstanice sada možemo nadzirati daljinski.
I, na kraju, bitno je naglasiti da se sve to postiglo bez povećanja troškova za korisnike ili opterećenja proračuna Grada.
- Koji je period trajanja projekta i način financiranja?
Realizacija ovog vrijednog projekta započela je 2021. godine, a upravo završava njegova prva faza -obnova toplana. Preostaju nam još zahvati rekonstrukcije toplovoda i međusobnog povezivanja toplana, koji će se odvijati do kraja 2024. godine. Podsjećam, projekt se provodi putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka, a njegova vrijednost iznosi 14.900.920 EUR. Sufinancirala ga je Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., u iznosu 11.134.608 EUR, a prihvatljivi troškovi iznose 14.191.267 EUR.
- Kako se planira postići značajno smanjenje emisija CO2 i uklanjanje SO2 iz proizvodnje, prema rezultatima projekta?
Prestankom korištenja loživih ulja u proizvodnji toplinske energije na toplanama Zamet, Donja Vežica i Vojak praktički se eliminira SO2 jer prirodni plin ne ispušta sumpor dioksid kod izgaranja.
Što se tiče smanjenja CO2, kao što sam spomenuo prije, sam prirodni plin emitira manje CO2 od loživih ulja, što je prvi razlog smanjenja emisija ovog stakleničkog plina. Benefiti se ostvaruju također i upotrebnom visokoučinkovite kogeneracije čija učinkovitost se kreće od 86-92% pri istovremenoj proizvodnji toplinske i električne energije i korištenjem obnovljivih izvora energije. Za usporedbu, kada se za proizvodnju toplinske ili električne energije koriste klasični izvori, učinkovitost se kreće oko 85-88% kod proizvodnje topline u kotlovima i oko 60% kod proizvodnje električne energije u elektranama. Drugim riječima, za istu količinu proizvedene toplinske ili električne energije kod klasičnih se izvora utroši znatno više energenta te se time emitira i više CO2. Konačno, obnovljivi izvori energije uopće ne emitiraju CO2.
Važno je napomenuti da će više od 50% toplinske energije dolaziti iz kogeneracija i obnovljivih izvora energije, po najstrožim važećim standardima EU direktiva koje reguliraju proizvodnju i potrošnju toplinske energije za grijanje i hlađenje.
- Koje su predviđene promjene u postojećem stanju toplinskog sustava Grada Rijeke nakon provedbe projekta, posebno u vezi s obnovom distribucijske mreže i korištenjem obnovljivih izvora energije?
Sa zadovoljstvom mogu istaknuti kako će po završetku ovog projekta 95% riječke toplovodne mreže biti novo ili obnovljeno. U toplinskim sustavima omogućena je istovremena proizvodnja toplinske i električne energije uz smanjenje emisije štetnih plinova kod proizvodnje, sukladno EU direktivi za energetsku učinkovitost. Uz ove značajne iskorake u ekološkom smislu, isporuka toplinske energije bit će sigurnija i pouzdanija, što je izuzetno bitno našim korisnicima. Također, unaprjeđena je učinkovitost sustava, što znači da govorimo o manjim gubitcima u distribuciji odnosno o većim uštedama.
Kada govorimo o budućnosti i novim investicijskim ciklusima, ovako obnovljeni sustavi bit će spremni za prihvaćanje svih modernih tehnoloških rješenja, poput dizalica topline, otpadne topline industrije, biometana, vodika, pirolitičkog plina, solarne energije i slično, te će se ostvariti svi preduvjeti za daljnju prijavu na europske fondove koji potiču obnovljive izvore topline i modernizaciju daljinskog grijanja.
