Od 2005. godine u Rijeci se provodi Riječki projekt lokalnog partnerstva koji omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rijekom brže i ekonomičnije riješi dio potreba stanovnika uređenjem manjih javnih površina (dječja igrališta, drvoredi, neuređene zelene površine, manji divlji deponiji…). Više o ovom programu saznali smo kroz razgovor s ravnateljicom Direkcije za mjesnu samoupravu Dragicom Fadljević.
Koji su ciljevi programa Riječkog programa lokalnog partnerstva?
Riječki program lokalnog partnerstvajedan je od četiri modela sudjelovanja građana u planiranju i korištenju proračunskih sredstava Grada Rijeke, odnosno participativnog budžetiranja, koje se u svijetu sve više promovira kao jedan od važnih načina uključivanja građana u rad javne uprave.
Uz Riječki program lokalnog partnerstva građanima je omogućeno da sudjeluju u planiranju i korištenju proračunskih sredstava Grada Rijeke i kroz Male komunalne akcije, Edukativnu proračunsku igru – Proračun(ajme),a građani svoje prijedloge vezane uz proračun mogu slati ispunjavajući online obrazac za sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna ili koristeći obrazac iz Proračuna u malom za tekuću godinu.
Riječki program lokalnog partnerstva provodi se još od 2005. godine, a omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rijekom brže i ekonomičnije riješi dio potreba stanovnika uređenjem manjih javnih površina (dječja igrališta, drvoredi, neuređene zelene površine, manji divlji deponiji…)
RPLP ima četiri osnovna cilja, a to je poboljšati infrastrukturu, okoliš i životne uvjete u susjedstvu na održiv način, poticati individualnu inicijativu i građansko djelovanje, ojačati odnose unutar zajednice i integraciju zajednice te ojačati suradnju između građana i lokalnih institucija.
Drugim riječima, ciljevi programa su potaknuti građane, udruge i vijeća mjesnih odbora na sudjelovanje u zadovoljavanju potreba u lokalnoj zajednici i na rješavanje problema prisutnih u zajednici, omogućiti bržu realizaciju komunalnih projekata za one grupe građana, udruge i mjesne odbore koji su iskazali spremnost na dodatni osobni angažman i aktivno sudjelovanje u realizaciji projekata, razvijati partnerski i suodgovoran odnos Grada i građana u realizaciji projekata te omogućiti neposredan utjecaj građana na raspodjelu dijela proračunskih sredstava, postići veće društvene i ekonomske učinke udružujući sredstva javnog i privatnog sektora te snažan doprinos lokane zajednice te poticanje vrijednosti volontiranja u zajednici te doniranja s ciljem ostvarenja zajedničkog dobra.
Također, RPLP je u okviru EU Horizon 2020 projekta COGOV prepoznat i opisan kao najbolja praksa Grada Rijeke s participativnim pristupom kao ključnim uvjetom za poboljšanje javnog upravljanja i sudjelovanje građana. Cilj COGOV projekta je identificirati, prikupiti i promovirati najbolju praksu i inovacije u javnom sektoru koje omogućuje prikladnije i pristupačnije javne usluge.
U sklopu Riječkog programa lokalnog partnerstva od 2005. do 2021. godine realizirano je 111 projekata. U tom je sedamnaest godina dugom razdoblju u okviru programa je uređeno: 17 igrališta/parkova za djecu; 11 zelenih površina; 15 dijelova naselja unutar mjesnih odbora; tri šetnice, 11 dvorišnih prostora osnovnih škola (Belveder, Gornja Vežica, Kantrida, Nikola Tesla, Podmurvice, Škurinje, Waldorfska škola, Vladimir Gortan, Zamet, Centar za odgoj i obrazovanje osoba s poteškoćama u razvoju i PO Baredice) i 18 prostora za igru na igralištima dječjih vrtića (Bulevard, Gabbiano, Galeb, Delfin, Drenova, Krijesnica, Kvarner, Maestral, Mlaka, Mirta, Oblačić, Potok, Pehlin, Rastočine, Turnić, Veseljko, Vežica i Zvonimir Cviić).
Koji projekti mogu dobiti financijsku potporu?
U realizaciji projekata obuhvaćenih Riječkim programom lokalnog partnerstva sudjeluju građani, udruge, mjesni odbori i Grad Rijeka, a omogućava brže i ekonomičnije uređenje manjih javnih površina. Na tom tragu prijaviti se mogu projekti koji dovode do pozitivnih i vidljivih promjena na području lokalne zajednice, projekti koji uključuju doprinos zajednice (volonterski rad, sponzorstvo, donacije), projekti koji neposredno doprinose unaprjeđenju kvalitete življenja, projekti koji imaju realan pristup rješavanju problema, projekti koji na održiv način dugoročno utječu na postizanje pozitivne društvene promjene i projekti koji se mogu realizirati u roku od 9 mjeseci.
Projekti koji se predlažu mogu se ticati manjih zahvata u komunalnoj infrastrukturi (uređenja parkova, dječjih igrališta, drvoreda, šetnica, neuređenih zelenih površina, uklanjanja manjih divljih deponija neopasnog komunalnog otpada i sl.) a ono što je bitno jest planirati i opisati načine skupnog sudjelovanja članova zajednice u realizaciji (grupa građana, udruga, mjesnih odbora i sl.).
Na ovaj natječaj zainteresirani prijavitelji mogu prijaviti samo jedan prijedlog projekta.
Koji su najuspješniji projekti realizirani prošle godine?
Svaki projekt realiziran kroz RPLP je izuzetno vrijedan jer, među ostalim, uključuje i angažman volonterskih snaga i upravo je to ono što ovom programu daje dodatni značaj. A ako moram izdvojiti neke od prošlogodišnjih projekata to su onda Park lovora na Kantridi Udruge Planinarsko društvo Kamenjak i Džepni park Lešnjak Grupe građana MO Školjić-Stari grad, projekte koji su omogućili uređenje dodatnih zelenih površina u gradu.
U prošloj godini je tako realizirana druga faza uređenja Parka lovora na Kantridi čime se riješio problem ilegalnog odlaganja otpada u prostoru između Dječje bolnice i Doma umirovljenika te je stvorena dodatna mogućnosti za šetnju u prirodi, sportske aktivnosti, igru, edukacije u prirodi i slično, a sve to unutar urbane sredine. Naime, ovim projektom uređena je i ozelenjena autohtonim biljem površina od 30.000 četvornih metara, a izgrađena je i „Drvena galerija” – jedinstvena izložbe skulptura/ interaktivnih instalacija i smjerokaza koji su izrađenih od grana i ostalog drvnog otpada prikupljenog tijekom čišćenja i uređenja parka.
Projektom Džepni park Lešnjak je pak uređena uska zelena površina između dvorišta Crkve Uznesenja blažene Djevice Marije i Ulice Đure Šporera, a uređenje je obuhvatilo postavljanje klupa, koševa za otpad, premještanje kontejnera za otpad te sadnju biljaka.
Tko se sve može prijaviti i što nudi Grad Rijeka?
Projekte za realizaciju u sklopu Riječkog programa lokalnog partnerstva (RPLP) mogu prijaviti vijeća mjesnih odbora, razne udruge i grupe građana. Ukoliko njihove prijedloge prihvati za Povjerenstvo za odabir RPLP projekata, od Grada Rijeke mogu dobiti financijsku potporu u iznosu do 40.000,00 kn, tehničku potporu za pripremu, pisanje i izradu projekta, stručnu pomoć u utvrđivanju građevinskog i hortikulturnog rješenja uređenja, obračunski nadzor radova kao i ostale stručne savjete voditelju projekta te svu ostalu potrebnu ostalu potrebnu stručnu pomoć.
Kako se prijaviti?
Natječaj za slanje prijedloga Riječkom programu lokalnog partnerstva objavljuje se svake godine u listopadu ili studenom za projekte koji će se realizirati naredne godine, u skladu s planiranim programima i financijskim sredstvima gradskog proračuna, među ostalim i na web stranicama Grada Rijeke.
Prijavljene projekte potom ocjenjuje i odabire za realizaciju spomenuto Povjerenstvo koje se sastoji od pet članova, od kojih su dva člana Povjerenstva imenovana iz reda predstavnika građana, a ostali su predstavnici nevladinih udruga i medija kojipoznaju potrebe lokalnih zajednica, imaju iskustva u radu s grupama građana i upoznati su s radom mjesnih odbora.
Kriteriji za odabir projekata su jasno utvrđeni i detaljno opisani problemi odnosno potrebe lokalne zajednice, detaljno razrađene aktivnosti koje će dovesti do ostvarenja utvrđenih ciljeva projekta, sudjelovanje lokalne zajednice u provedbi projekta(minimum 10% ukupne vrijednosti projekta izraženo kroz volonterski rad, sponzorstva odnosno donacije) itd.
