Ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata nedavno je snimio skupinu sklatova, poznatih kao anđeoski morski psi, u blizini Zadra. Ovo otkriće odjeknulo je sektorom zaštite prirode i među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj, budući da se smatralo da su sklatovi izumrli na našem području. Snimka nekoliko jedinki na jednom mjestu donosi nadu za njihov opstanak i predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća.
Povijesna pozadina
Prije nekoliko godina, mladi sklat se pojavio na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu, što je izazvalo iznenađenje među znanstvenicima i organizacijama za zaštitu prirode. Ova kritično ugrožena vrsta morskih pasa smatrala se gotovo izumrlom u Jadranu. Istraživanja potaknuta ovim otkrićem pokazala su da sklatovi ipak još uvijek žive u Jadranu. Dosada nikada nisu bili snimljeni u prirodnom okruženju.
Važnost snimke
“WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u Zadarskom arhipelagu,” rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji. Potvrda prisutnosti ove vrste ukazuje da je potreban dodatan trud na zaštiti ove kritično ugrožene vrste, koja je nekada bila široko rasprostranjena u cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku.
Istraživanja i očuvanje
WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje kako bi utvrdili broj jedinki sklata u Jadranu. Rezultati su pokazali da je populacija sklatova svedena na mali dio koji obitava na molatskom otočju. Ova populacija predstavlja zadnju nadu za očuvanje vrste u Jadranskom moru.
“Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu,” rekao je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Ribari su ključni u očuvanju sklata, pogotovo ako brzo puste svakog ulovljenog sklata, što već sada pokazuje pozitivne rezultate.
Sklatovi i turizam
Sklatovi izgledom podsjećaju na raže, zakopavaju se u pjeskovita i muljevita dna te love iz zasjede. Mogu narasti do 2 metra i nisu opasni za ljude. Umjesto da se lovi i prodaje za “sitniš”, sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, kao i cijela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist. Na Kanarskim otocima, gdje se nalazi najvitalnija populacija sklatova, ronioci plaćaju velike svote kako bi ih vidjeli.
