Jedan od najkontroverznijih filmova svih vremena, “Crash” redatelja Davida Cronenberga, nije samo potresao, već i šokirao publiku svojom slikovitošću i kontroverznim temama. Od scene seksa koja je bila toliko eksplicitna da je zabranjena diljem svijeta, do općenite kontroverze koju je film izazvao svojim grafikama, “Crash” je ostavio dubok pečat u povijesti filmske umjetnosti.
Premijerno prikazan 1996. godine, film je izazvao burne reakcije već na samom početku. Čak je i na uglednom Canneskom filmskom festivalu izazvao skandal kada je osvojio nagradu, a mnogi su iz publike napustili dvoranu zbog šokantnog sadržaja koji je pružao.
Radnja filma temelji se na istoimenoj knjizi J.G. Ballarda, a prati priču bračnog para koji se okreće otvorenoj vezi kako bi zadovoljili svoje seksualne želje, posebno one povezane s automobilima i prometnim nesrećama. James Spader i Deborah Kara Unger sjajno su utjelovili glavne likove, dok su se u filmu pojavili i drugi talentirani glumci poput Holly Hunter, Rosanne Arquette i Petera MacNeilla.
No, ono što je film učinilo stvarno kontroverznim bila je scena seksa koja je bila toliko eksplicitna da su je mnoge zemlje zabranile. U njoj je Jamesov lik imao “seks” s ženom tako što je prodrla svojim penisom u ožiljak na njezinoj nozi, dobiven iz prometne nesreće. U ostatku filma se razuzdani par susreće s drugima koji dijele njihovu posebnu sklonost, nakon čega slijedi mnoštvo jezivih automobilskih nesreća. To je sve izazvalo veliki gnjev i gađenje među publikom.
U Velikoj Britaniji, film je bio zabranjen u dijelovima Londona, dok je u Norveškoj bio zabranjen u kinima. U SAD-u, neka kina su morala postaviti zaštitare na vrata kako bi spriječila maloljetnike da uđu i pogledaju film.
Kritičari su se podijelili oko filma, s nekima poput Roger Eberta koji su ga nazvali “pornografskim” zbog njegove eksplicitnosti, dok su drugi tvrdili da je film više umjetničko djelo nego puko prikazivanje seksualnih fantazija.
“Crash” je postao sinonim za kontroverzni filmski klasik, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti kinematografije i izazivajući duboke rasprave o granicama umjetničke slobode i moralnosti.
