Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku potrajat će do petka kad će malo hladnija zračna masa sa sjeverozapada Europe potisnuti vruć afrički zrak južnije od naših krajeva, najavljuje Kristina Klemenčić Novinc, prognostičarka u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Dnevna temperatura zraka spustit će se za pet do sedam stupnjeva, pa će najviše vrijednosti biti većinom između 28 i 32 stupnja, što je primjerenije dobu godine. Stići će i manja količina vlage, nedovoljna za rasprostranjenu kišu. Ne može se isključiti ni mogućnost za grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim vjetrom. – Prema prognostičkim materijalima, zasad sve upućuje na još jedno iznadprosječno toplo ljeto u većini krajeva i uz manje oborine od prosjeka. Stoga i u nastavku ljeta može biti još toplinskih valova, ali bit će i povremenih prodora svježijeg zraka sa sjevera koji će donijeti barem kratkotrajno olakšanje – kaže.
Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, kaže klimatolog u DHMZ-u dr. sc. Ivan Güttler, prirodna je pojava u toplom dijelu godinu.
– Toplinski valovi su u ljeti uobičajeni, no povećava se njihova učestalost, veličina prostora na kojem se javljaju i njihovo trajanje. Ovakve pojave bilježimo istovremeno u većem dijelu Europe. Zanimljivo je da ih možemo bolje prognozirati nego ekstremne oborine, tako da se zdravstveni sektor i građani mogu bolje pripremiti – objašnjava klimatolog kojeg smo upitali i kako će klimatske promjene utjecati na život na ovim prostorima.
– Na žalost, ovakav tip događaja će zbog klimatskih promjena postati još češći i dulje će trajati. Što bude viša emisija ugljikova dioksida u atmosferi, to će toplinski valovi biti sve ozbiljniji problem – upozorava. U Zagrebu, koji obilježava 160 godina kontinuiranog mjerenja temperature zraka na lokaciji Grič, u tom se razdoblju temperatura u prosjeku podignula za otprilike 1,1 stupanj Celzijusa. Bilježi se, kaže, povećanje broja tropskih noći i toplih dana. Ljudi se moraju prilagođavati klimatskim promjenama, u gradovima treba biti što više zelenih površina, a u kuće i stanove treba uvoditi sustave za hlađenje. No, pravi izvor problema je u emisiji stakleničkih plinova. Toplinski valovi su, ističe, glavno obilježje klimatskih promjena koje nas čekaju idućih desetljeća. Razina svjetskih oceana, pa i Jadranskog mora, godišnje raste tri milimetra.
