Kada bi Rusija detonirala nuklearnu bombu u Crnom moru, to bi izazvalo smrtonosni oblak otrovnog plina i dvometarski tsunami, upozoravaju stručnjaci. NATO pozorno prati kako svijet sjedi na rubu nuklearne krize, koju američki predsjednik Joe Biden uspoređuje s vrhuncem Hladnog rata.
Putin, koji je u petak proslavio 70. rođendan, mahnito maše nuklearnom sabljom opetovano prijeteći da će prijeći na nuklearni program jer njegov rat u Ukrajini teče katastrofalno. Strahuje se da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearnu bombu na bojištu ili izvesti nuklearni test u nekoj udaljenoj regiji ili iznad Crnog mora, piše The Sun.
Zapadni vojni izvori tvrde kako postoji stvarna opasnost da Vladimir Putin detonira nuklearnu bombu u Crnom moru koje osim Rusije, Ukrajine i Gruzije dijele i članice NATO-a – Turska, Bugarska i Rumunjska. Ugledni fizičar Viorel Badescu, profesor na Sveučilištu u Bukureštu, upozorava da bi detoniranje nuklearne bombe u Crnom moru imalo katastrofalne posljedice. On je 2006. godine napisao znanstveni rad upozoravajući na posljedice moguće nuklearne eksplozije u Crnom moru.
U razgovoru za The Sun, prof. Badescu je rekao kako ne vidi logiku da Rusija izabere more kao poligon za testiranje te je izrazio sumnju u mogućnost da Putin upotrijebi takvu strategiju za pokazivanje sile. No, trezveno je govorio o mogućim posljedicama ako se to ipak dogodi.
“U tom slučaju, moguća su dva fenomena. Prvo, početna vodena šupljina predstavljala bi izvor vala tsunamija. Drugo, plin izbačen u atmosferu – koja je gušća od zraka – ‘pada’ manjom brzinom od vode i na kraju stvara oblak plina ili svojevrsni “pokrivač” na površini mora”, tvrdi rumunjski znanstvenik.
Ono što Crno more čini jedinstvenim je visoka razina sumporovodika (H2S) u vodi i najveći je prirodni rezervoar tog kemijskog spoja na svijetu. Plin – koji miriše na pokvarena jaja – otrovan je za ljude i životinje kada se udiše, a u velikim koncentracijama može uzrokovati smrt. Ljudi koji su im izloženi mogu ostati bez daha, a u jako visokim dozama sumporovodik može istruliti ljudski mozak. Imajući to na umu, nuklearna bomba koja bi udarila u Crno more, oslobodila bi te kemikalije u zrak, a zračne struje mogle bi ih odnijeti prema obalnim područjima.
“Površina zahvaćena oblakom otrovnog plina bila bi mnogo manja od površine zahvaćene zračenjem nakon nuklearne nesreće u Černobilu. Međutim, učinci na ljudsku populaciju bili bi puno veći i brži u slučaju nuklearne eksplozije, ovisno o mjestu eksplozije, njezinoj veličini te brzini i smjeru vjetra”, kazao je prof. Badescu je za The Sun.
Simulacije koje je on proveo za svoj rad kažu da čak i najveća nuklearna bomba može izbaciti oblake plina koji možda ne bi došli do obale. No, mnogo toga ovisi o tome gdje bi bomba eksplodirala u moru.
Prijetnja tsunamija uslijed velike nuklearne eksplozije mogla bi, pak, prouzročiti visoke valove. Realnija je opcija upotreba manje naprave, poput nuklearne bombe od 2 megatona, za koju se vjeruje da je nosi ruski nuklearni strateški torpedo Posejdon. Ipak, prof. Badescu smatra da bi učinci nuklearnog testa u Crnom moru bili “vrlo mali”. A na pitanje ima li poruku za Putina i ruske generale koji odlučuju o tome, kazao je: “Nisam u poziciji slati političke poruke”.
Pretpostavlja se da ruske nuklearne prijetnje, ako bi se obistinile, podrazumijevaju manja, taktička oružja dizajnirana za upotrebu na bojištu, a ne masivne bombe za uništavanje gradova. Smatra se da Rusija u svom arsenalu ima oko 2000 komada nuklearnog oružja u obliku projektila male snage, torpeda i topničkih granata. Vjeruje se da je ratna doktrina Moskve otvorena za korištenje nuklearnog oružja u konvencionalnom sukobu kao taktiku zastrašivanja – a korištenje takvog oružja mora osobno potpisati Putin. Ta je taktika je postala poznata kao “eskalacija do deeskalacije”.
