Je li odraslost definirana unaprijed određenom dobi, poput 18 godina kada postajemo “legalni”? Ili je riječ o ispunjavanju određenih društvenih očekivanja i obreda prijelaza, poput stjecanja hipoteke, braka, posla od 9 do 5, djece i obiteljske kuće s bijelom ogradom? Najnovija istraživanja sugeriraju da odraslost nije tako jednostavna i jednoznačna.
Mozak i odraslost
Znanstvena istraživanja pokazuju da ne postajemo potpuno formirane odrasle osobe sve dok ne uđemo u tridesete godine. Promjene, posebno u mozgu, koje se događaju u kasnim tinejdžerskim godinama i dvadesetima, ključne su za postizanje odraslosti. Naši se neuroni nastavljaju razvijati i povezivati, a taj proces može trajati i nakon našeg tridesetog rođendana.
Mentalno zdravlje i ponašanje
Promjene u mozgu utječu na naše ponašanje i sklonost razvoju mentalnih stanja poput shizofrenije. Primjerice, shizofrenija se najčešće javlja u kasnim tinejdžerskim godinama do ranih dvadesetih kod muškaraca, te kasnih dvadesetih do ranih tridesetih kod žena.
Kontinuirani razvoj
Prema Peteru Jonesu, profesoru neuroznanosti sa Sveučilišta Cambridge, prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob nije jednostavan proces. “To je mnogo nijansiranija tranzicija koja se odvija tijekom tri desetljeća,” izjavio je Jones, naglašavajući da ideja o djetinjstvu koje završava s 18 godina postaje sve apsurdnija.
Produžena adolescencija
Članak objavljen u časopisu Lancet Child & Adolescent Health tvrdi da adolescencija traje mnogo dulje nego što se ranije mislilo. Pojam “adolescencija” prvi je put definiran u radu iz 1904. godine, a obuhvaća fazu života između djetinjstva i odrasle dobi. Prema istraživačima, adolescencija može početi s 10 godina, kada djevojke ulaze u pubertet, i nastaviti duboko u dvadesete godine.
Društveno-ekonomski utjecaji
Društveno-ekonomske sile, poput rastućih troškova stanovanja, nestabilnog tržišta rada i studentskih dugova, također odgađaju tradicionalne putokaze odrasle dobi. To produžava razdoblje “poluovisnosti” koje karakterizira adolescenciju.
Nova perspektiva na odraslost
Nedavna neuroznanstvena istraživanja pokazuju da je stavljanje vremenske oznake na odraslu dob (18 godina i više) zastarjeli način gledanja na stvari. “Ne postoji djetinjstvo pa odraslo doba,” objasnio je Jones. “Život je putovanje.“
