Nakon pandemije, Eurostat je proučavao fleksibilni rad u Europi, ističući veće prihvaćanje u sjevernim zemljama poput Švedske, Finske i Danske. Na europskoj razini gotovo 60% tvrtki zaposlenicima je omogućilo daljinski pristup e-pošti, dokumentima i poslovnim aplikacijama. Hrvatska je još uvijek ispod europskog prosjeka, ali pokazuje rastući trend prema agilnom načinu rada. Do 2025. godine očekuje se da će oko 60% europskih tvrtki usvojiti fleksibilan rad ili rad na daljinu kako bi zadovoljile potrebe radnika i smanjile troškove povezane s fizičkim prostorima.
Što ostaje od agilnog rada u Europi nakon izvanrednog stanja tijekom pandemije?
Pitali su se to stručnjaci Eurostata, internog statističkog zavoda Europske unije, koji su u nedavnoj studiji istražili (i) korištenje virtualnih sastanaka od strane EU zaposlenika.
Iz ove analize o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT), ali i o elektroničkom poslovanju u poduzećima, proizašlo je da je rad na daljinu vrlo, vrlo popularan u zemljama sjeverne Europe, ali puno manje u onima s istoka.
Ako su, naime, najveći udjeli sastanaka održanih putem interneta – tj. na Zoomu, Teamsu, Meetu i Webexu – zabilježeni u Švedskoj (79,4%), Finskoj (78,5%) i Danskoj (78%), na suprotnom kraju ljestvice su Rumunjska (31,2%), Mađarska (29,4%) i Bugarska (28,2%).
