Novi soj koronavirusa omikron izazvao je zabrinutost kod znanstvenika. Tek se pojavio, brzo se širi, pun je mutacija pa su svi zabrinuti da bi možda zbog toga mogao zaobilaziti naš imunitet kojeg smo stekli cijepljenjem odnosno preboljenjem.
Što to zapravo točno znači i na koji način bi virus mogao zaobići naš imunitet? Pitanje je to koje je net.hr postavio imunologu Zlatku Trobonjači, a koji nam je pojasnio kako to točno taj zlokobni omikron virus može zaobići našu zaštitu
“Kada imate imunitet, pitanje je naravno na što se on odnosi i na što se taj imunitet razvija. Imunitet se razvija protiv proteina, to može biti ako se cijepimo S protein, ali mogu biti i drugi virusni proteini ako prebolimo bolest. Onda možemo doći u kontakt ne samo s S proteinom, nego i s N proteinom, M proteinom, E proteinom…dakle, svim onim proteinima i čitavim nizom drugih proteina, a ima ih negdje tridesetak, koje virus ima”, započinje Trobonjača.
Kada dolazimo u kontakt s proteinom, mi dolazimo u kontakt s dijelovima proteina. Dijelovi su aminokiseline, ali u principu naš imunosni sustav prepoznaje odsječke proteina koje nazivamo peptidi, a ponekad se nazivaju epitopi, pojašnjava nam naš poznati imunolog.
“Epitop je dio proteina koji sadrži tri do pet aminokiselina i to prepoznaju naša protutijela; prepoznaju te epitope sastavljene od tri do pet aminokiselina kao dijelove proteina. Mi protiv proteina S, proteina koji ima negdje 1200 aminokiselina, možemo razviti jako puno različitih protutijela, jer unutar 1200 aminokiselina ima još masu epitopa. Mi imamo jaku bateriju, ne samo jednu antitijelo protiv S proteina, nego masu antitijela, jako puno različitih”, kaže Trobonjača.
Ako se virus promijeni (S protein zbog mutacije), to znači da će se neki epitopi, ne svi, ali neki epitopi u virusu promijeniti.
“Odnosno naše antitijelo, koje je do sada prepoznavalo određeni slijed aminokiselina u nekom epitopu, sad se zbog mutacije promijenilo, neka druga aminokiselina je upala na to mjesto, i sad više antitijelo ne djeluje. Ali se nisu promijenili svi epitopi, nego samo jedan dio”, kaže.
Ako se mi cijepimo protiv wuhanskog soja, i zarazimo tim sojem, mi ćemo imati protutijela protiv svih tih 100 epitopa. No, ako se mi cijepljeni protiv wuhanskog soja zarazimo primjerice delta sojem, koji ima kao mutanta nešto drugačiji epitop, u tom slučaju neće nam prepoznavati sve, nego nekih 55 posto, jer je delta soj drugačiji.
“Sada je upitno, jer vidimo da je omikron soj jako promijenjen i ima puno mutacija u jako puno epitopa. Pitanje je ako smo mi cijepljeni protiv delta soja, koliko posto će antitijela prepoznavati taj omikron soj”, kaže nadalje Trobonjača.
To neće biti sto posto, naprosto jer je virus drugačiji. “Mi se cijepimo protiv wuhanskog soja, a ovaj je izmutiran u mnogo epitopa i normalno da će manji postotak antitijela prepoznavati omikron soj, nego što prepoznaje izvorni wuhanski soj”, govori nam imunolog Trobonjača.
Koliko je to manje posto je pitanje. “Ako je to 10 posto, 20 posto, to je malo. Ako je 30, 40, 50 posto, to je bolje. Što je veći postotak antitijela koja mogu prepoznavati epitope tog omikron soja, naravno da je bolje, jer smo onda bolje zaštićeni od infekcije, a onda smo i bolje zaštićeni od težine bolesti”, veli nam.
Bitno je da protutijela prepoznaju jednu vrstu epitopa, a naši limfociti, ona takozvana stanična imunost dodaje Trobonjača, drugu vrstu epitopa koji su puno postojaniji i na neki način limfociti puno bolje mogu reagirati protiv takvih virusa.
“Očekujem da će se ljudi, i oni koji su preboljeli, pa i oni koji su i cijepljeni i preboljeli, možda moći inficirati omikron sojem, no neće obolijevati jako; možda će obolijevati od nekih težih bolesti, ali neće smrtnost biti tako velika i neće težina bolesti biti tako velika s obzirom na to da će nas ta stanična imunost koju mi imamo ipak štititi”, mišljenja je Zlatko Trobonjača.
Kaže da moramo znati što te mutacije znače u praksi.
“Ako je napravljena mutacija 681 h, 478 k mutacija, to smo već vidjeli, pa onda već otprilike znamo što te mutacije znače u smislu povećanja prenosivosti bolesti i u smislu izbjegavanja prethodno formirane imunosti prema wuhanskom soju ili prema drugim sojevima. Ako je čovjek prebolio alfa soj, on ima dobru imunost protiv alfa soja, ali ako je cijepljen onda recimo ima dobru imunost protiv wuhanskog soja”, pojašnjava nadalje.
Omikron ima jako puno mutacija koje do sada nisu zabilježene ni u jednom drugom soju pa treba vidjeti što te mutacije znače: jesu li u smislu povećanja prenosivosti, jesu li u smislu povećavanja izbjegavanja antitijela i imunosnih mehanizama i u kom su smislu prisutne težine bolesti i smrtnosti.
“To je ono što je ključno sada istražiti. Ne očekujem što se tiče težine bolesti nikakve dramatične razlike, čak sad postoje informacije da izaziva nešto blažu bolest. Je li tome tako, ne bih kalkulirao. Mislim da su to samo neka zapažanja liječnika koji su primijetili da inficirani imaju blažu bolest, međutim uvijek je pitanje koja je to populacija – jesu to mlađi ljudi, stariji i tako dalje. Tu se težina bolesti može dramatično razlikovati. Mislim da je prerano o tome razglabati”, zaključuje za Net.hr imunolog Zlatko Trobonjača.
