U posljednje vrijeme, Švedska je svjedočila sve većem interesu za pripremu građana za moguće izazove i nepredviđene situacije, posebice u kontekstu izjave šefa vojnog odbora NATO-a, Rob Bauera. Pozivi vrhovnog zapovjednika Micaela Bydéna i švedskih ministara da se građani psihički i praktički pripreme za eventualni rat izazvali su razne reakcije u zemlji.
Rob Bauer naglašava važnost iznenađenja i brze reakcije te potiče građane da se opreme osnovnim potrepštinama poput vode, radija na baterije i baterijskih svjetiljki kako bi samostalno preživjeli u prvim 24 satima potencijalnog sukoba. Slična poruka dolazi i od ministra civilne obrane, Carla-Oskara Bohlina, koji naglašava potrebu za pripremom za rat.
Premijer Ulf Kristersson ističe ozbiljnost situacije, odbacujući usporedbe s histerijom i naglašavajući važnost pripreme. Unatoč tome, neki stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog eventualne opuštenosti građana ako se upozorenja ponavljaju prečesto.
Sličnosti u pripremama s drugim susjednim zemljama Rusije ukazuju na opće razumijevanje prijetnji koje dolaze iz tog smjera. Finska, primjerice, naglašava oružanu pripravnost, dok Estonija povećava proračun za obranu kako bi se suprotstavila mogućim prijetnjama.
U Švedskoj, političari ne žele konkretno navoditi scenarije, ali ističu spremnost na različite mogućnosti. Odbor za obranu aktivno radi na izvješću koje će utvrditi potrebu za sredstvima za izgradnju civilne obrane, što uključuje obnovu skloništa i stvaranje hitnih zaliha goriva, lijekova i hrane. S obzirom na trenutačnu situaciju, povećanje sredstava za obranu izgleda neminovno, a pozivi građanima da se pripreme za rat predstavljaju ekonomičan način poticanja svijesti o važnosti sigurnosti.
U sljedećoj godini očekuje se daljnje povećanje sredstava za obranu, dok se Komisija za obranu u Sälenu priprema iznijeti temeljne prijedloge krajem godine. Građanima se sugerira da ozbiljno razmotre upute i poduzmu korake kako bi se pripremili za eventualnu kriznu situaciju, pridonoseći tako općoj sigurnosti zemlje.
