Nina Obuljen Koržinek je pokrenula prijedlog novog Zakona o medijima koji favorizira režimske medije.
Zločinačka organizacija bi legalno izvlačila novac iz portala i davala ga režimskim medijima
U najnovijem prijedlogu Zakona o medijima, koji bi se uskoro trebao naći na javnom savjetovanju, stoji da će država osigurati velike državne potpore, ali samo za dnevni tisak koji bude imao potpisan ugovor s Hrvatskom poštom. HDZ-ov prijedlog uvodi i obvezu državnim tvrtkama da 20 posto svojih sredstava vezanih za promidžbu i oglašavanje utroše u dnevni i tjedni tisak.
Portalima se novim zakonom pak sprema posebni porez za internetsko oglašavanje u visini od 10 posto koji će u budućnosti regulirati Ministarstvo financija. Novac uzet iz tog poreza usmjerio bi se na potporu tiskanim medijima, odnosno Fondu za poticanje pluralizma, iz kojeg se isplaćuju državne potpore tiskanim medijima.
Ministarstvo kulture i medija ima ideju u vidu zakonskog prijedloga da profesionalni novinari i fotoreporteri mogu biti samo oni koji će za to dobiti rješenje politički oktroiranog tijela koje bira sabor na mandat od pet godina.
Uglavnom, način je to da stranka, koja je pravomoćno osuđena u slučaju Fimi Media, odnosno za izvlačenje novca iz državnih institucija i državnih firmi, legalno novac izvlači iz internetskih portala te ga prelijeva u tiskane medije koji su većinom skloni režimu, poput Slobodne Dalmacije te Večernjeg i Jutarnjeg lista.
Nakon reakcije javnosti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je rekla da sve to nije nacrt te da je potpora medijima neutralna, što ne zvuči baš uvjerljivo od ministrice koja je nedavno sudjelovala na rođendanu Slobodne Dalmacije. Podsjećamo, tada je premijer Plenković rekao da je ta novina (koju su upropastili Tuđman i HDZ i u koju je ušao lopov Miroslav Kutle) “imala ogroman upliv u razvoju suvremene Hrvatske i njenog medijskog prostora”.
Odgovarala Tuđmanu, Sanaderu i Plenkoviću
Tko je HDZ-ovka Nina Obuljen Koržinek, koju možemo nazvati i perjanicom Plenkovićeve proeuropske orijentacije? Naizgled, radi se o birokratkinji par excellence koja se razumije u europske kulturne procese pa ih prenosi na hrvatske prilike, ali u praksi Obuljen Koržinek s bezbroj sitnih poteza, filigranski preciznih, ubija slobodu, i to terorom političkog autoriteta i cenzure.
Rođena je 1970. godine u Dubrovniku. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji, a kasnije francuski jezik i komparativnu književnost. Od 2013. godine je doktorica društvenih znanosti u znanstvenom polju politologije.
Zanimljivo je da je odgovarala svoj trojici ključnih HDZ-ovih vođa, Tuđmanu, Sanaderu i Plenkoviću. Bila je u vladi i u Tuđmanovo vrijeme. S 28 godina postala je šefica kabineta ministra u Ministarstvu kulture. Na tom mjestu bila je od 1998. do 2000. godine.
Za vrijeme Sanadera, od 2006. do 2011. godine bila je pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture RH. Prije dolaska u Sanaderovu vladu i ovu Plenkovićevu radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu.
Otac joj je dubrovački moćnik, brat šef HAKOM-a
Radi se o onoj vrsti HDZ-ovke koja vuče, prema kriterijima stranke, kraljevski HDZ-ov pedigre. Naime, njen otac je Nikola Obuljen, uvjereni HDZ-ovac s početka 1990-ih, nekadašnji dubrovački gradonačelnik.
Kasnije je bio u dubrovačkom Demokratskom centru, kada je bio ključan u pregovorima za dovođenje na vlast Dubravke Šuice. Bio je i upravitelj Zaklade Blaga djela. To je organizacija koja, kako navodi na svojim stranicama, izravno ili putem postojećih ustanova socijalne skrbi ili organiziranjem novih pruža različite oblike potpore osobama u teškim životnim situacijama.
Neupitno je da postoje oni kojima su Blaga djela pomogla, ali ta organizacija ujedno gospodari vrijednom imovinom, koju daje i u zakup poslovnim subjektima. Radi se o najatraktivnijim gradskim lokacijama, pa neupitno iz toga proizlazi njen velik utjecaj na društveni, ali i politički život Dubrovnika.
Nikola Obuljen je dobio i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, što je zapravo u snažno HDZ-ovski orijentiranom gradu poput tog, kako praksa pokazuje, nagrada za dobrog HDZ-ovca.
Treći uspješnik iz obitelji Obuljen je Ninin brat Tonko. Radi se o predsjedniku Vijeća regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), koji obnaša tu dužnost od 2018. godine. U vladi su u redovnom priopćenju prešutjeli to imenovanje.
“On je prije radio taj posao, prijavio se na javni natječaj, mislim da je sve javno”, odgovorila je Obuljen Koržinek na pitanje je li bila upoznata s činjenicom da se njezin brat prijavio za posao.
Zamijenila Hasanbegovića, ušla u vladu kao nestranačka, sad misli da ljudi mogu biti sretni jer je HDZ na vlasti
Podsjetimo i na okolnosti stupanja na dužnost same Nine Obuljen Koržinek. Bilo je to vrijeme kad se Plenković rješavao Zlatka Hasanbegovića. Obuljen Koržinek instalirana je kao nestranačka ministrica, dok je već u siječnju 2017. godine ušla u HDZ.
U razgovoru za T-portal rekla je tada kako to nije bila nikakva nužnost.
“Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci, pa tako ni sad. Međutim, više puta sam javno izjavila da su se dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, prema mom mišljenju, stvorili preduvjeti za daljnji razvoj HDZ-a kao jedne prave europske demokršćanske stranke i ja sam izrazila interes da budem dijelom tog procesa”, rekla je.
Koliko je uvjerena u stranku, govori i njena izjava iz 2022. godine da ljudi mogu biti sretni što je HDZ na vlasti. Bilo je to nakon što je policija u suradnji s USKOK-om započela s pretragom kuće nekadašnjeg ministra graditeljstva Darka Horvata u Međimurju.
“Mi smo pokazali da smo vlada koja reagira brzo i učinkovito na probleme. Pokazalo se da imamo i povjerenje partnera koji nam pomažu, pritom mislim na Europsku komisiju i dijalog koji s njima cijelo vrijeme vodimo. Mislim da ljudi ipak mogu biti sretni da imamo odgovornost, a ne dio ovih šarlatana koje ste imali u prilogu”, rekla je Obuljen Koržinek.
Sporan i Zakon o elektroničkim medijima
Ovaj nacrt zakona nije jedino njezino uplitanje u rad medija. Pretprošle godine donesen je Zakon o elektroničkim medijima.
Saborska oporba tada je problematizirala odredbu Zakona o odgovornosti nakladnika za komentare korisnika na internetskim portalima, istaknuvši da bi nakladnici zbog nemogućnosti kontrole, odnosno da ne bi potpali pod kaznene odredbe zbog primjerice govora mržnje, mogli sasvim onemogućiti komentare, što bi posljedično moglo dovesti do cenzure i ograničavanja javne riječi.
Svakako treba spomenuti i ministričin odnos prema HRT-u. Kazimir Bačić, smijenjen jer se sumnja na to da je nosio mito svog rođaka Milanu Bandiću, ustoličen je za vrijeme njezinog mandata. Iza Bačića je bezbroj afera, ali nijedna od njih nije natjerala Obuljen Koržinek da ga se odrekne. Očito je odgovarao Obuljen Koržinek i Plenkoviću jer je transformirao informativni program u bilten vlade i Katoličke crkve.
HRT je tada privremeno preuzeo Renato Kunić koji je, kako se sam pohvalio u jednom starom intervjuu, kumski povezan sa suprugom ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Obiteljski su prijatelji i vrijeme krate kartajući belu.
Na strani ekstremnih desničara
U više navrata Obuljen Koržinek je pokazala da nije na strani kulture, koja bi trebala podrazumijevati pluralizam i uključivost te slobodu izraza prije svega, nego na strani cenzure i desničarske rulje.
>>Udruga osuđenog bludnika traži zabranu Europske noći kazališta: “Tamo će biti srpski pisci”
Tako je održavanje međunarodne kulturne manifestacije Europska noć kazališta odgođeno nakon što je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. na više adresa poslala zahtjev u kojem traži odgodu kako se ne bi poklapalo s Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Argument udruge je bio da će “tamo biti srpski pisci”. Recimo i da je vođa udruge Mladen Pavković, osuđen na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad 18-godišnjom djevojkom. No Obuljen Koržinek manifestaciju je odgodila.
O smjeru u kojem ona promišlja kulturu govori i način na koji je reagirala oko predstave Olivera Frljića Naše nasilje i vaše nasilje, koja je igrala na 27. Marulićevim danima. Zbog te predstave bunili su se desničarski ekstremisti, oglasila se i Crkva, održan je i prosvjed. A što je napravila ministrica?
Umjesto da je stala na stranu slobode umjetničkog izraza, ona je poslala priopćenje u kojem navodi kako “Ministarstvo kulture i Splitsko-dalmatinska županija nisu podržali Marulićeve dane”. Vrhunac je ipak bio u njenim sljedećim riječima:
“Poštujući umjetničke slobode i estetska mjerila svakog umjetnika, mišljenja smo kako je potrebno pri stvaranju i izvedbama umjetničkih djela imati na umu vjerske i nacionalne osjećaje, kao i osnovna ljudska prava svakog pojedinca i društvene skupine.”
“Bojim se da ovakvim provokacijama Frljić zapravo i traži takvu reakciju i na neki način zapravo potiče vrlo ružne reakcije”, rekla je ministrica gostujući u Dnevniku HTV-a.
Opskurnom portalu dala više od milijun kuna javnog novca
Koliko joj je stalo do vjerskih i nacionalnih osjećaja, vidi se i kroz brigu za ekstremističke medije. Pisali smo kako je 2022. godine Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek objavilo rezultate natječaja za financiranje projekata “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”.
Tako je opskurni desničarski portal Priznajem.hr dobio 1.3 milijuna kuna za razvoj informativne platforme Hrvatski branitelj. Riječ je o portalu poznatom po objavi lažnih vijesti, od onih vezanih za pandemiju koronavirusa, preko suludih optužbi na račun Billa Gatesa, pa sve do revidiranja povijesti.
Spomenimo i još jednu zanimljivost. Mostov Nikola Grmoja ustvrdio je da ga je ministrica gađala mobitelom. Oni su se sastajali zbog razgovora o otvaranju arhiva.
“Mi smo dosta burno raspravljali o nekim pitanjima vezanim za smještaj i prostore arhivskog gradiva, ali naravno da ga nisam gađala”, rekla je Obuljen.
Nikola Grmoja, međutim, ustrajavao je na svojim tvrdnjama.
“Ministrica me gađala”, poručio je Grmoja sa saborske govornice. Rekao je da za svoje tvrdnje ima i svjedoke, a Obuljen Koržinek je pozvao da zajedno odu na poligrafsko testiranje.
Posjeduje umjetnine od 850 tisuća kuna
Provjerili smo i njezinu imovinsku karticu, iznosi su i dalje u kunama. Ima plaću od 32.731 kn bruto, odnosno 18.192 kn neto. Vlasnica je stana u Zagrebu od 56.67 metara kvadratnih, vrijednosti 830.000 kn. Stekla ga je, kako se navodi, darovnim ugovorom. Suprug joj ima stan od 80 metara kvadratnih također u Zagrebu, vrijednosti 1.200.000 kn.
Što se tiče pokretnina, sa suprugom je vlasnica umjetnina, tj. slika, skulptura i glazbenih instrumenata u vrijednosti od 850.000 kn. Uštedjela je 50.000 eura, a suprug 165.000 eura i 390.000 kn. (index)
