Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta u srijedu je prihvatio dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj.
Privremeni sporazum postignut prošlog prosinca između pregovarača Vijeća i Parlamenta ažuriranje je plana EU-a o izgradnji mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i kratke pomorske rute povezane preko luka i terminala diljem Europske unije. Trenutačni TEN-T projekti kreću se od Rail Baltica, koji povezuje Helsinki i Varšavu, do tunela Brenner, koji povezuje Austriju i Italiju, ili LisabonMadrid brze željezničke linije, navodi parlament.
U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu.
Hrvatska će zahvaljujući ažuriranim smjernicama, u kojima je IDS-ov eurozastupnik Valter Flego intervenirao s više amandamana, za razvoj svoje prometne infrastrukture imati pristup fondu od 26 milijardi eura predviđenih EU-ovim financijskim okvirom do 2027. Ta sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe, CEF-a, namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.
Rijeka ostaje prometno odsječena od Italije i Slovenije
Međutim, unatoč optimističnim najavama hrvatskih političara, činjenica je da i prema novoj europskoj prometnoj mreži, Rijeka kao glavna hrvatska luka ostaje samo sporedna točka Mediteranskog koridora koji se proteže od južne Španjolske preko južne Francuske, sjeverne Italije i Slovenije te završava s nikad u potpunosti realiziranim pravcem Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Riječka luka je sada papirnato uvrštena na Mediteranski koridor ali ne preko Kopra, Trsta i Ljubljane nego preko – Zagreba. To će i u budućnosti značiti podređeni položaj Rijeke u odnosu na ostale sjevernojadranske luke u Trstu, Kopru, Veneciji i Ravenni.
Na ovu činjenicu upozorava i Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
– Bojim se da su i Rijeka i riječki prometni pravac ostali samo ogranak. Naime, i do sada europski koridori nisu akceptirali Jadransko- jonski pravac jer nedostaju i cestovna i željeznička povezbica Italije i Slovenije preko Rijeke do Grčke. Kvarnerskom turizmu i našoj luci treba spoj autoceste i željeznice od Ljubljane, Trsta i Kopra do Rijeke, a ne od Ljubljane do Zagreba, zaključio je Komadina koji se, međutim, nije pretrgao u lobiranjima za svoje ideje.
Najviše je u lobiranju napravio IDS-ovi europarlamentarac Valter Flego ali se on prvenstveno pobrinuo za prometno povezivanje Istre za zapadom i ostatkom Hrvatske. Rijeka mu je ipak bila u drugom planu. Doduše, ima i Rijeka svoju europarlamentarku. Radi se o SDP-ovki Romani Jerković koja je priču o boljem prometnom pvezivanju Riječke regije uglavnom prespavala.
Željeznički tunel kroz Učku
Flego je u stajalište parlamenta amandmanima unio više prijedloga, istaknuo je ured zastupnika u priopćenju.
– Ponosan sam na nas europske liberale, jer za ovo radimo od 2015. godine, naglasio je Flego (IDS/Renew) prilikom izglasavanja dogovora o definiranju europskih prometnih koridora, tzv. TEN-t mreži.
Luka Rijeka tako ulazi na čak tri europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split imat će mogućnost europskim novcem osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini.
Osam manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobiva pristup financiranju morskih i zračnih luka, što obuhvaća modernizaciju marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama, poput Pule i Cresa.
Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti – željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci, navodi ured zastupnika.
– Prepoznali smo potrebu uvrštavanja Luke Rijeka rame uz rame s ostalim Sjevernojadranskim lukama, kao i potrebu povezivanja Istre i Rijeke sa Slovenijom – cestom i željeznicom. Također, na naš će prijedlog i zemlje Zapadnog Balkana moći koristiti sredstva iz CEF-a, po prvi put u povijesti. Mali korak za EU, ali za zemlje u susjedstvu ogroman. Do izmjene karte europskih koridora bili smo na marginama europske prometne politike. Sad smo konačno dio europske prometne elite, zaključio je Flego.
