Imunolog Zlatko Trobonjača za N1 je komentirao stanje s koronavirusom u Hrvatskoj i prvi dan samotestiranja učenika.
Na pitanje ima li smisla samotestiranje budući da su brojke novozaraženih počele padati, Zlatko Trobonjača odgovara: “Brojke su, što se tiče novozaraženih, u padu pa po toj logici ova mjera ima manju važnost nego prije mjesec dana. No, i dalje su visoke brojke pa mjera ima svoju važnost. Možda bi bilo bolje testirati i dva ili tri puta tjedno, ne samo nedjeljom, no i ovo će koštati državu milijune kuna pa treba razmišljati – kontroliramo epidemiju, ali onako kako možemo”.
Ističe da se želi očuvati školski sustav, da se ne prijeđe na online nastavu. “Znamo koliko je važna škola uživo”, kaže Trobonjača.
Govoreći o situaciji u Hrvatskoj i u kojoj smo fazi s pandemijom, rekao je: “Brojke novoinficiranih jesu u padu, ali brojevi mrtvih su još visoki. Puno se sad govori o tome zašto smo jedna od najgorih europskih i svjetskih zemalja po smrtnosti. Činjenica je da se nismo dovoljno cijepili, pogotovo prošlo ljeto i pogotovo stariji od 60 godina, pa je činjenica da imamo relativno staru populaciju i ono što je važno zastupljenost medicinskih stanja koji vode do teško covida kod nas je visok – dosta je ljudi koji boluju od dijabetesa, hipertenzije, debljine, svih stanja koji mogu dovesti do teškog covida i to je rezultiralo visokom smrtnosti s kojom ćemo se vjerojatno suočavati još nekoliko tjedana”.
“Što je funkcionalniji zdravstveni sustav, manje su posljedice covida. Epidemijski su nam valovi bili relativno visoki, zdravstveni sustav je bio preopterećen pa su ishodi bolesti bili lošiji. Imali smo blage mjere koje su se još manje poštovale i zato u sustavu i društvu, kad je tako mali broj procijepljenih, imate veliko opterećenje zdravstvenog sustava”, dodaje Trobonjača za N1.
Govoreći o novoj strategiji cijepljenja Stožera koji je najavio i obilazak kuća, imunolog je rekao: “Doprinijet će donekle, pitanje je koliki će to biti doprinos u cijeloj populaciji. Poanta je doći do osoba koje ne mogu doći do zdravstvenih institucija, poput invalida ili starijih koji žive sami.”
Na pitanje ako ostane ovako, ako se ne pojavi novi soj, hoćemo li najesen još pričati o koronavirusu, zbrajati novozaražene i mrtve, Trobonjača kaže:
“Ako se ne pojavi novi soj, možda i prije jeseni ili tijekom ljeta više nećemo razgovarati o tome. Epidemija će posustati, da će se virus postupno endemizirati, bit će novozaraženih, ali ne ovoliko, i onda bismo jesen mogli dočekati u boljoj epidemiološkoj situaciji. No ako se pojavi soj koji izbjegava imunost, onda ćemo imati novi epidemijski val visokog intenziteta. Upitna je ta blagost omikrona. Manje je plućnih simptoma, ali više tromboembolijskih stanja, infarkta, moždanih inzulta, proljeva, puno više nego prije”, zaključio je.
Nije napisao koliko je ljudi prethodno primilo cjepivo a koji sada imaju omikron i ta “tromboembolijska stanja, infarkte, moždanie inzulte”, pa bi onda više znali o tome što više tome doprinosi- da li omikron ili prethodno cijepljenje.