Turistička sezona 2024. godine u Hrvatskoj suočila se s nizom izazova i promjena koje su značajno utjecale na industriju, piše kroati.de. Ovaj članak analizira ključne probleme koji su se pojavili, kao i poboljšanja koja su zabilježena, te pruža uvid u daljnje korake potrebne za održavanje i unapređenje hrvatskog turizma.
Pad broja turista i ključni uzroci
Tijekom predsezone 2024. godine zabilježen je pad broja turista od 7 do 10% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je izražen bio pad u mjesecima svibnju i lipnju, koji su tradicionalno pokazatelji uspješne sezone. Pad broja rezervacija posebno je bio vidljiv u priobalnim regijama poput Istre, Kvarnerskog zaljeva i Dalmacije.
Glavni uzroci ovog pada su Europsko nogometno prvenstvo koje je odvuklo pozornost potencijalnih posjetitelja, nepovoljni termini praznika u ključnim tržištima poput Njemačke, te visoka inflacija koja je smanjila kupovnu moć turista, posebno onih iz Njemačke, Austrije i Švicarske.
Promjene u strukturi posjetitelja
Unatoč opadanju broja turista iz tradicionalnih zapadnoeuropskih tržišta, zabilježen je porast broja posjetitelja iz istočnoeuropskih zemalja poput Poljske, Češke i Slovačke. Ovaj porast od 15% u broju noćenja dolazi kao rezultat promjena u ekonomskim uvjetima na zapadnim tržištima, dok su istočnoeuropski turisti sve više prepoznali Hrvatsku kao atraktivnu i povoljnu destinaciju.
Ova promjena strukture posjetitelja donosi nove izazove, budući da turisti iz istočne Europe često traže povoljnije cijene i bolju vrijednost za novac, što zahtijeva prilagodbu turističke ponude.
Prekomjerna ponuda smještaja
Dok broj turista opada, broj smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj i dalje raste. Svake godine dodaje se oko 25.000 novih kreveta u privatnim smještajima, no sve više tih apartmana i kuća ostaje neiskorišteno. Ova neravnoteža između ponude i potražnje dovela je do pritiska na cijene, posebno u priobalnim regijama i na otocima.
Nekontrolirani rast kapaciteta, često bez poštovanja modernih standarda, može dugoročno narušiti atraktivnost destinacije i ugroziti opstanak manjih pružatelja usluga.
Pad potražnje za turističkim aktivnostima
Turistička sezona 2024. također je zabilježila pad potražnje za slobodnim aktivnostima poput izleta brodom, posjeta nacionalnim parkovima i kulturnih događanja. Turisti se sve više okreću individualnim aktivnostima koje mogu sami organizirati, izbjegavajući tradicionalne turističke rute.
Ova promjena ponašanja turista, potaknuta ekonomskim nesigurnostima i rastućim cijenama, predstavlja izazov za turističke organizatore koji moraju prilagoditi svoje ponude kako bi zadržali privlačnost destinacije.
Poteškoće u ugostiteljstvu i rast cijena
Ugostiteljski sektor u Hrvatskoj, posebno uzduž jadranske obale, suočio se s padom broja posjetitelja tijekom 2024. godine. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, zabilježen je pad od oko 150.000 turista, što je rezultiralo padom prihoda od 20 do 50% u restoranima.
Glavni razlog za ovaj pad su visoke cijene u restoranima, koje su mnogi turisti smatrali neprimjerenima, što ih je navelo na smanjenje broja posjeta ugostiteljskim objektima. Unatoč padu potražnje, cijene su nastavile rasti. Taj trend dodatno otežava situaciju.
Manjak kvalificirane radne snage
Hrvatski turizam u 2024. godini također je suočen s ozbiljnim nedostatkom kvalificirane radne snage. Oslanjanje na sezonske radnike, uglavnom iz azijskih zemalja i susjednih balkanskih država, postalo je neophodno. Ovaj trend je posljedica “Great Resignation” fenomena. Mnogi su radnici tijekom i nakon pandemije odlučili promijeniti profesiju u potrazi za boljim radnim uvjetima.
Procjenjuje se da će Hrvatska do 2030. godine trebati oko pola milijuna stranih radnika, što naglašava potrebu za dugoročnim rješenjima kako bi se povećala atraktivnost domaćeg tržišta rada.
Utjecaj negativnog medijskog izvještavanja
Tijekom 2024. godine, hrvatski turizam dodatno su opteretili negativni medijski izvještaji. Prikazi cvjetanja algi i požara na obali stvorili su negativnu percepciju kod potencijalnih posjetitelja. U velikoj večini slučajeva ti problemi su bili lokalizirani i privremeni. Ova negativna slika dodatno je narušila ugled Hrvatske kao destinacije s čistim morem i sigurnom okolinom.
Kako bi se suprotstavile ovom trendu, hrvatske turističke vlasti pojačale su svoju prisutnost na društvenim mrežama. HTZ je na taj način pokušavao ispraviti percepciju i promovirati pozitivne aspekte zemlje. Koliko je ta strategija dugoročno održiva, vidjet ćemo narednih godina…
“Cvjetanje” HDZ cijena i apartmana,pa ljudi spavaju po parkovima,a mnogi mladi pred Lidlom ,što Lidlu ne smeta jer to je njihova zemlja,njihov parking,a ti isti ljudi tamo se hrane.Dogodine ,a možda još i ove slati ću Vam slike ako dozvolite umetanja istih u komentare.Navodno ti isti mladi razbijaju inventare u ex yu namještajem opremljenim apartmanima u Novalji,Spljetu,drugim manjim mjestima na Jadraaanu i ne isplati ih se držati zbog tuluma i Ultri.
Previše mladih spava pred Lidlom i u parkovima,ima RekaGradSitnihBurazera pravo,samo to ga banirate.
Previše mladih spava pred Lidlom i u parkovima,ima RekaGradSitnihBurazera pravo,samo što ga banirate.
Pa BRODOVI iz HDZ arsenala.
Titanik na čijojnajvišoj palubi sam ja i Ur….a i HDZ.
Na dnu u petom potpalublju su penzijoneri.Koji uspjeh.
Ponuda zabave, restorana, barova, sitnih trgovina, restorana brze hrane na plažama…je jedna velika nula. Dođem u naše manje turističko mjesto i meni je dosadno jer poslje kupanja tamo nema ničega osim šetnje. Stranci nemaju gdje potrošiti svoj novac. Znači, u zadnjih trideset godina nije se promijenilo ništa. Nemamo šanse pored, Grčke, Španjolske i Turske. Kod nas dođe samo onaj koji nema izbora.
Koji bonbastični naslov, brodolom???
Ništa od toga, jedna prosječna sezona uz olimpijadu, euro, te globalno zatopljenje, a i podaci o predsezoni krivi. Cijene o kojima vi na portalima urlate sa namjerom da dodatno sjb. sezonu….